Administracija predsjednika SAD Džozefa Bajdena djelimično je ublažila sankcije Kubi, dozvolivši, između ostalog, veći broj letova za tu karipsku državu i ukinuvši ograničenja slanja doznaka, pošto je zaključila da je najbolji način za promjene u Havani direktno angažovanje s kubanskim narodom koji trpi jednu od najgorih ekonomskih kriza, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.
Bajdenova administracija najavila je ublažavanje ograničenja putovanja na Kubu i ukidanje kontrole slanja doznaka članovima porodica usred ekonomske krize u karipskoj državi i porasta ilegalne emigracije iz te zemlje u SAD, ističe Tajms.
Stejt department je saopštio da će ukloniti ograničenje od 1.000 dolara po tromjesečju za slanje novca iz SAD članovima porodice, kao i da će dozvoliti da se doznake šalju ljudima van porodice za podršku kubanskim preduzetnicima.
Takođe će biti dozvoljeni redovni i čarter letovi do lokacija izvan Havane, dok će biti obnovljen i program za reunifikaciju kubanskih porodica.
Prethodni predsjednik SAD Donald Tramp pojačao je sankcije Kubi, uključujući ukidanje dozvola za slanje doznaka.
Zvaničnici Bijele kuće rekli su da će SAD takođe povećati diplomatsko prisustvo na Kubi, koje je smanjeno 2017. godine posle niza neobjašnjivih slučajeva oštećenja mozga poznatih kao “havanski sindrom” kod diplomata, špijuna i drugih državnih službenika.
U prvoj nedjelji aprila, američka ambasada u Havani nastavila je obradu viza za Kubance na ograničenoj osnovi, više od četiri godine pošto je prekinula konzularne usluge usred zaoštravanja odnosa dvije zemlje.
Preokretanje politike prema Kubi iz Trampove ere koja je u velikoj mjeri izolovala zemlju i njen narod od SAD uslijedilo je u vrijeme kada se Havana suočava s, prema riječima američkih zvaničnika, najgorom humanitarnom krizom u tri decenije, ukazuje Volstrit džurnal.
Prošlog ljeta, Kubu je potresao nezapamćeni talas protesta. Širom zemlje ljudi su protestovali zbog manjka osnovnih namirnica i pozivali na slobodu, navodi američki list, dodajući da su protesti ugušeni poslije čega su mnogi demonstranti osuđeni na zatvorske kazne na suđenjima po skraćenom postupku.
Te okolnosti su dovele do najvećeg talasa migracija s Kube ove godine od 1980. godine. Samo prošlog mjeseca, ističe Volstrit džurnal, u SAD je ilegalno došlo 35.000 Kubanaca.
Kubansko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je najavljena promjene “pozitivna, ali veoma ograničenog obima” i dodalo da Vašington nije ukinuo embargo niti uklonio sva ograničenja za kubanske entitete ili putovanja državljana SAD, uslijed čega se američka politika prema Kubi nije dramatično promijenila, kao i da je pristup Vašingtona kriv za porast ilegalne migracije.
U nedavnim pregovorima o migraciji sa Kubom, Bajdenova administracija je ponudila da obnovi nekoliko mogućnosti za imigraciju Kubanaca u zamjenu da vlasti u Havani počnu da primaju nazad deportovane građane.
Odluka predsjednika Bajdena uslijedila je poslije više od godinu dana preispitivanja politike prema Kubi čija je ekonomija pod pritiskom pandemije kovid-19, ali i ruske invazije na Ukrajinu, piše Fajnenšel tajms.
Rat u Ukrajini je ugrozio kubansku ekonomiju pošto je nedostatak goriva doveo do nestanaka struje i ograničenja javnog prevoza. Ti problemi su se nadovezali na pad prihoda od turizma tokom pandemije, što je dovelo do hronične nestašice hrane i ljekova.
Kuba je pod američkim trgovinskim embargom još od 60-ih godina. Bivši predsjednik Barak Obama ublažio je neke od najstrožih mjera dok je bio u Bijeloj kući, ali je njegov nasljednik Tramp poništio neke od novih mjera.
Američka politika prema Kubi, kako navodi britanski list, ima posljedice na izbore u SAD, budući da konzervativni kubansko-američki birači koji imaju tendenciju da favorizuju tvrđu liniju prema komunističkim vlastima u Havani, predstavljaju značajan blok na Floridi.
Djelimično ukidanje sankcija Kubi su prvi Bajdenov potez ka ispunjenju predizbornog obećanja da će poništiti mnoge sankcije koje je uveo njegov prethodnik Tramp, ističe Njujork tajms.
Iako su zvaničnici administracije rekli da će nove mjere biti “usredsređene na ljudska prava i osnaživanje kubanskog naroda”, odmah su naišle na osudu senatora porijeklom s Kube Boba Menendesa iz Bajdenove Demokratske partije koji je rekao da najava “rizikuje da pošalje pogrešnu poruku pogrešnim ljudima, u pogrešno vrijeme i iz svih pogrešnih razloga”.
Razmimoilaženje Bajdena i Menendesa zadire u srž razlika u obje američke stranke o tome kako se nositi s kubanskom vladom, ukazuje list, dodajući da je represija kubanskih vlasti prošle godine navela Bajdena da uvede uglavnom simbolične sankcije kubanskim policijskim zvaničnicima i drugim optuženim za kršenje ljudskih prava, ali je to takođe otežalo ispunjenje njegovog predizbornog obećanja da će obnoviti odnose po zamislima Obamine administracije u kojoj je sadašnji predsjednik bio potpredsjednik.
Zvaničnici Bajdenove administracije zaključili su da je vraćanje statusa kvo iz januara 2017, kada je Obama otišao s funkcije, podjednako komplikovano u slučaju Kube kao i u slučaju Irana, gdje su propalii slični pokušaji.
U reviziji koju je sprovela Bajdenova administracija zaključeno je da je najbolji način da se dođe do promjena na Kubi direktno angažovanje s njenim narodom, a ne njenom vladom, što je takođe bila logika Obaminog otvaranja prema Havani.
Menendes, kao i drugi kritičari popuštanja sankcija Kubi, ima sasvim drugačiji stav – jedini način da se promijeni ponašanje kubanske vlade je da se zaustave njeni prihodi i on se posebno usprotivio odluci administracije da dozvoli grupama da putuju na Kubu.
“Da budemo jasni, oni koji i dalje vjeruju da će povećanje putovanja proizvesti demokratiju na Kubi jednostavno su u stanju poricanja”, rekao je on, dodajući da “decenijama svijet putuje na Kubu i ništa se nije promijenilo”.
Izvor: Vijesti/Beta
