Centralne banke na globalnom nivou u drugom kvartalu ove godine kupile su 118 tona zlata, što je 28-postotni rast u odnosu na godinu ranije prema World Gold Councilu.
U maju, Evropska centralna banka u saradnji s centralnim bankama zemalja Earopske unije potpisala je četvrti Sporazum o zlatu kojim se dogovora da centralni bankari neće prodavati znatne količine zlata u idućih pet godina.
Što se pojedinih zemalja tiče, najviše zlata u drugom kvartalu kupila je Rusija, koja u rezervama ima 1.100 tona zlata što je ujedno i 9,7 ukupnih ruskih rezervi. Globalne zalihe zlata krajem proteklog mjeseca težile su 31.812 tona.
Po dvije i po hiljade tona zlata u rezervama imaju Francuska i Italija. Pritom, zlato u francuskim rezervama predstavlja 65 posto svih rezervi, a u italijanskim 67 posto.
Gotovo tri i po tone zlata u svojim trezorima ima njemački Bundesbank. Ta banka svake godine smanjuje udio zlata u rezervama prodajući od šest do sedam tona zlata godišnje ministarstvu finansija.
Više zlata od Njemačke, Italije i Francuske zajedno drži SAD – najveća svjetska privreda drži i najveću pojedinačnu zalihu zlata na svijetu tešku 8.200 tona. Pritom treba imati na umu da je američka zaliha zlata 1952. godine bila teška nevverojatnih 20.663 tona te da je prvi puta ispod 10.000 pala tek 1968. godine.
