Sjedinjene Američke Države su 2020. godine proizvele više nafte nego što su uspjele da potroše, piše Axios. Potrošnja i proizvodnja tog energenta u SAD ostale su u ravnoteži i tokom prošle godine, što navodi na zaključak da je najveća svjetska ekonomija konačno postala energetski nezavisna.
Kako se podseća, američki političari su decenijama govorili o tome kako SAD treba da postignu energetsku nezavisnost, pa je izgledalo da je taj cilj nemoguće postići, piše u procjenama koje objavljuje američka državna Agencija za informacije u energetici.
Cilj je naravno, da SAD može da proizvode dovoljno energenata kako bi se obezbijedilo dovoljno nafte i struje za domaće potrebe, bez oslanjanja na njihov uvoz.
Poskupljenje nafte 2022. godine imalo je potpuno drugačiji uticaj na američku ekonomiju, kao i na odnose sa Rusojom i zemljama Bliskog istoka, nego u prethodnim vremenima kada su rasle cijene energenata.
U prošlosti, kada bi nafte poskupjela, to bi na američku ekonomiju mnogo direktnije uticalo , jer je mnogo novca bilo potrebno za uvoz energenata.
Kako se razvila eksploatacija uljnih i gasnih škriljaca u posljednjih 15 godina, stvari su se preokrenule. Veće cijene goriva ugrožavaju potrošače i industriju, ali domaći proizvođači energije i njihovi radnici profitiraju.
Veće cijene nafte više ne smanjuju bruto-domaći proizvod (BDP) u SAD, ali pomjeraju izvor njegovog. Dobitnici su države poznate po proizvodnji nafte, kao što su Teksas i Severna Dakota, a gubitnici Masačusets i Sjeverna Karolina.
SAD su 2010. godine uvozile 9,4 miliona barela nafte dnevno više nego što su izvozile. Deset godina kasnije SAD su imale 650.000 barela više nafte, nego što im je potrebno za proizvodnju, a 2021. ta trgovina je bila prilično uravnotežena.
U prvih deset mjeseci prošle godine SAD su 51 odsto nafte uvezle iz Kanade, a osam odsto je stiglo iz Persijskog zaliva.
