Rusiji nedostaje dva miliona kvalifikovanih kadrova i to je glavna prepreka za privredni napredak, izjavila je nedavno zamjenica ruskog premijera Olga Golodec.
Najveći je deficit visokokvalifikovanih inženjera elektronike i mašinstva – profesije za kojom žude u industrijski orjentisanim regionima Rusije. Problem nije nov i datira iz 90-ih godina kada su ove profesije postale neatraktivne i slabo plaćene. Rusija već godinama pokušava da riješi deficit ove struke većim platama, stanovima ali i kružocima u vrtićima.
Ko se kockama u djetinjstvu nije igrao i od njih pravio kule, nevjerovatne konstrukcije i automobile! U Domu dječijeg stvaralaštva u Jekaterinburgu igra ima dodatnu svrhu – pomoću kocki djeca se uče osnovnim zakonima fizike i trka automobila koje su sami napravili nije samo trka, traži se i razumijevanje.
Grad sa velikim brojem tehničkih univerziteta i jakom industrijom riješio je da interesovanja za tehniku podstiče od veoma ranog uzrasta.
Za stariju djecu i ozbiljiniji programi – osnovi informatike i robotike sa pisanjem jednostavnih algoritama koji vremenom postaju sve složeniji. Starija djeca se uključuju u sekcije sa već formiranom idejom čime u budućnosti žele da se bave.
Već par godina se inženjerima nude beneficije a plate geometrijski rastu. Fakulteti pri fabrikama osnovani za sopstvene poterebe specijalizacije i preobrazovanja kadrova žele podršku države, manje poreze, beneficije. Taj predlog za sada nije ni prihvaćen ni odbijen.
„Tek sada škole počinju da nude neki prostor za robotiku ali i dalje je u drugom planu. Ja želim da upišem koledž informatike jer meni je jako bitno da se bavim onim što me interesuje. Vidjećemo gde će me primiti”, kaže Jegor Nedorostkov, juniorski šampion robotike Sverdlovske oblasti.
Potreba da se djeca privuku prirodnim naukama je akutna – prema istraživanjima skoro polovina kompanije u Rusiji žali se na nedostatak specijalista. Rusija je na 11 mjestu u svijetu po deficitu visokokvalifikovanih kadrova. U fabrikama tvrde da je problem u obrazovanju i da tek diplomirane inženjere treba iznova obučavati te su pojedine fabrike otvorile sopstvene edukacione centre.
„U sovjetsko vrijeme se formirao sistem masovnog obrazovanja kadrova i takav je i ostao. U svijetu ima puno primjera gdje nije tako i ja želim i da ruska se praksa okrene ciljanom obrazovanju kadrova potrebnih privredi. Potrebna je i saradanja privrede i obrazovanja kako na nivou visokog tako i na nivou srednjeg stručnog obrazovanja. Srednje stručno obrazovanje je kod nas bilo jako ali je to nažalost nestalo“, kaže Jevgenij Karaman, rektor „Tehničkog univerziteta Uralske rudarsko metalurške fabrike“.
