Ruski premijer Dmitrij Medvedev potpisao je 1. ecembra odluku o prodaji 19,5 posto dionica najveće naftne državne kompanije Rosneft, piše Ruski vjesnik. Prema riječima stručnjaka, tako će vlada dobiti dodatna sredstva u uslovima pada cijena nafte i zapadnih sankcija.
U skladu s dokumentom, udio države u kompaniji smanjiće se sa 69,5 posto na 50 posto plus jednu dionicu, izvještavaju ruske poslovne novine Vedomosti.
Cijena dionica biće niža od cijene koja je prvi put bila javno ponuđena u 2006., stoji u dokumentu. Kako je za RIA Novosti izjavio ministar financija Rusije Anton Siluanov, interes za Rosneft iskazali su kineski investitori.
”Privatizacija državnog paketa kompanije Rosneft je prisiljeni korak, usmjeren na povećanje prihoda federalnog budžeta u sljedećoj godini i nadoknadu gubitaka od smanjenja cijena nafte i sankcija”, smatra Ivan Kapitonov, docent Katedre za državno regulisanje ekonomije pri Ruskoj akademiji nauka. Prema njegovim riječima, za vladu je ispunjavanje društvenih obveza i ostalih troškova vrlo važan cilj.
Tokom IPO-a u junu 2006. Rosneft je već prodao 1,4 milijardu dionica za ukupno 10,7 milijardi dolara, odnono za 7,55 dolara po dionici. No od početka 2014. tržišna vrijednost Rosnefta pala je 38 posto i kompanija sada vrijedi 50 milijardi dolara, izvještava agencija Bloomberg. Na pad vrijednosti Rosnefta utjecale su zapadne sankcije i smanjenje cijene nafte.
Krajem oktobra predsjednik Rosnefta Igor Sečin rekao je da bi 19,5 posto kompanije moglo biti privatizirano po cijeni ne manjoj od 8,12 dolara za dionicu, no glavni analitičara kompanije UFS IC-a Ilja Balakirev procjenjuje da Rosneft, ako se uzme u obzir pad kursa rublje, vrijedi oko 4,5 dolara po dionici.
Balakirev upozorava na veliku zaduženost kompanije. Do kraja iduće godine Rosneftu dospijeva spoljnji dug od 30 milijardi, a ukupni dug kompanije dostigao je 60 milijardi dolara, što znači da je među najvećim svjetskim proizvođačima nafte, ako se uzme u obzir samo prihod, od nje zaduženiji samo brazilski Petrobrasa.
Rosneft je zatražio pomoć od ruske vlade, 51,4 milijardu dolara iz Fonda nacionalnog blagostanja. No u vlada je odbila zahtjev jer nije u skladu s pravilima fonda.
Dmitrij Medvedev je 2012. bio inicijator velikog programa privatizacije, no na kraju je prodato samo 7,6 posto dionica najveće državne banke Sberbank, a udio države u drugoj državnoj banci VTB smanjio se s 85,5 na 60,9 posto.
Očekuje se da bi novi val privatizacije mogao obuhvatiti Ruske željeznice, a spominje se i dalja privatizacija Sberbanka. No, ruske kompanije zbog političkog rizika trenutno nisu privlačne investitorima. S druge strane, ruska vlade ne želi imovinu prodavati jeftino, tako da će teško pronaći ulagače. Ipak, analitičari procjenjuju da si mogući dogovori s političkim podtekstom.
