Ministarstvo finansija Rusije predložiće na sastanku grupe 20 najrazvijenijizh zemalja (G20) da se prekine spasavanje banaka na račun poreskih obveznika.
U ruskom ministarstvu finansija ocjenjuju da praksa pomoći posrnulim bankama, koja je počela masovno da se sprovodi od početka velike finansijske krize prije pet godina, više ne funkcioniše.
Zamjenik ministra finansija Rusije, Sergej Storčak, direktno je, kako prenosi portal radija “Glas Rusije”, kritikovao svjetsko iskustvo spasavanja velikih finansijskih korporacija, koje se obavlja pomoću novca poreskih obveznika, a sa objašnjenjem da su te instutucije “isuviše velike da bi se dozvolilo da propadnu”.
Glavni ekonomista BNP Pariba banke u Moskvi, Julija Cepljajeva, takođe ukazuje na štetnost nastavljanja takvog načina spasavanja problematičnih kompanija u finansijskoj industriji. Ona tvrdi da je “sada pravo vrijeme da se taj proces zaustavi”.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Šanse da se takva praksa prekine osjetno su, prema ocjeni nekih ruskih ekonomista, porasle poslije kiparskog slučaja u proljeće ove godine. Tada je, umjesto sanacije banaka koje tonu od novca kreditora, bilo odlučeno da se one spasavaju na račun ulagača.
Sa računa deponenata kiparskih banaka većim od 100 hiljada eura, koje država ne osigurava, oduzeto je do 47,5 odsto, a za uzvrat klijentima su ponuđene akcije banke koju spasavaju. Efikasnija mjera podrške finansijskog sektora je osiguravanje uloga, smatra ruski ekspert, Vladislav Belov. Prema njegovom mišljenju, ova mjera od strane države je dovoljna.
Belov tvrdi da se sistem osiguranja uloga, koji je u Rusiji preuzet na osnovu obrazca koji se primjenjuje u većini zapadnih zemalja, pokazao kao “dosta dobar”.
Država treba, prema riječima Belova, da osigurava poštena pravila konkurencije, a da bi banke naučile da mjere svoje rizike i rade pod jednakim uslovima, treba ih pustiti “u slobodnu plovidbu”. Ali, za to je potrebna promjena kursa. Aktuelni uslovi za finansijski sistem, kada on može da rizikuje i da se u slučaju neuspjeha nada pomoći države, više liče na tihu luku u kojoj su mir i tišina samo do prve bure, ističe ruski ekspert.
Masovno spašavanje finansijske industrije primijenjeno je, inače, u drugom polugođu 2008. godine u SAD, kada je bankrotstvo najvećih američkih banaka prijetilo da izazove pravi haos u realnom sektoru najveće svjetske ekonomije.
Američka vlada je tokom perioda spasavanja posrnulih banaka, drugih djelova finansijske industrije, ali i firmi iz takozvanog realnog sektora ekonomije, utrošila hiljade milijardi dolara, a taj “zarazni pelcer” vrlo brzo je preuzela Velika Britanija, a potom i mnoge druge evropske zemlje.
Bivši ruski predsjednik, Dmitrij Medvedev, javno je priznao u proljeće 2009. godine da je njegova zemlja odmah poslije izbijanja globalne finansijske krize potrošila bezmalo 200 milijardi dolara na spasavanje domaćih banaka i drugih kompanija sa problematičnim poslovanjem, uz napomenu da je većina tog novca nestala u spekulatnim poslovima i da nije upotrebljena kako je vlada planirala. (b92.net)
