Državljani Rusije vlasnici su ili suvlasnici 18.906 nekretnina i 3,9 miliona kvadrata zemljišta u Crnoj Gori, saopšteno je Pobjedi iz Uprave za nekretnine.
Ukupna etažna površina nekretnina Rusa, koje uključuju stambene i poslovne prostore, iznosi 1.151.657 kvadrata, dok je broj zemljišnih parcela koje su kupili u Crnoj Gori 12.598.
Podaci koje je Uprava za nekretnine dostavila Pobjedi prve su zvanične informacije o broju nekretnina Rusa u našoj državi koje se objavljuju u medijima. Prikupili su ih službenici te državne institucije na osnovu adresa prebivališta vlasnika upisanih u predatoj dokumentaciji. Moguća su mala odstupanja s obzirom na to sva dokumentacija koja je u posjedu katastra ne sadrži adrese prebivališta vlasnika.
– Prije početka rada notara veliki broj ugovora nije sadržao adresu prebivališta, a na osnovu naziva nosioca prava nije moguće odrediti njegovo državljanstvo. Takođe, treba napomenuti da postoje i nosioci prava na nepokretnostima koji u bazi podataka imaju adresu prebivališta na teritoriji Crne Gore – pojasnili su iz Uprave za nekretnine.
Imovina u 13 opština
Rusi imaju nekretnine u 13 crnogorskih opština – Baru, Budvi, Cetinju, Danilovgradu, Herceg Novom, Kolašinu, Kotoru, Mojkovcu, Nikšiću, Podgorici, Tivtu, Ulcinju i Žabljaku.
Najviše nekretnina imaju u Budvi – 6.671, a njihova ukupna etažna površina je 396.203 kvadrata. U metropoli crnogorskog turizma Rusi imaju 603.834 kvadrata zemljišta. Slijedi Bar u kojem su kupili ili izgradili 4.661 nekretninu, ukupne površine 285.027 kvadrata. U barskoj opštini Rusi imaju najviše zemljišta – 923.641 kvadrat.
Veliki broj nekretnina posjeduju i u Herceg Novom – 2.935, površine 180.927 kvadrata, dok u toj opštini imaju 698.284 kvadrata zemlje. U Kotoru su vlasnici ili suvlasnici 2.345 nekretnina i 659.777 kvadrata zemljišta. U Tivtu Rusi imaju 1.532 nekretnine i 294.063 kvadrata zemlje.
Značajnu imovinu državljani Rusije imaju i u Ulcinju, gdje su nosioci prava na 519 nekretnina, etažne površine 31.273 kvadrata, kao i na 73.504 kvadrata zemlje. Na Žabljaku su kupili 116 nekretnina i 139.842 kvadrata zemljišta, dok u Kolašinu imaju 33 nekretnine i 131.635 kvadrata zemlje.
Veliko zemljište Rusi imaju i u danilovgradskoj opštini – 145.050 kvadrata, a vlasnici su i 42 nekretnine. U Podgorici imaju 19 nekretnina i 71.888 kvadrata zemlje, a na Cetinju 24 nekretnine i 37.116 kvadrata zemljišta.
Nekretnine su trgovali i u Mojkovcu gdje su vlasnici četiri objekta, ali i 72.878 kvadrata zemlje, dok nešto manje imovine imaju u Nikšiću – 48.194 kvadrata zemljišta i pet nekretnina.
Sankcije na čekanju
Ukupna vrijednost nekretnina koje Rusi imaju u Crnoj Gori nije poznata, ali ni koliko tačno imovine je povezano sa oligarsima bliskim režimu Vladimira Putina, te ruskim državnim funkcionerima. Njima se trenutno u Evropi zamrzava imovina kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Iako je deklarativno podržala sankcije uvedene Rusiji, odlazeća vlada Zdravka Krivokapića još nije uskladila svoju politiku sa EU. Zbog toga se ne zna kada će se i koja imovina Rusa u Crnoj Gori naći na udaru sankcija.
– Rusi se plaše sankcija i ovih dana hoće da prebace nekretnine sa svog imena. Njima se trenutno ne isplati prodaja jer ne znaju gdje će sa novcem. Ne žele da ga drže u domaćim bankama jer vjeruju da će im ga država lakše konfiskovati sa računa ukoliko dođe do sankcija – rekao je Pobjedi Tomislav Ranković iz budvanske agencije Kamin nekretnine.
Poznato je da je Oleg Deripaska, koji važi za jednog od omiljenih Putinovih oligarha, vlasnik zemljišta na rtu Platamuni, na kojem je njegova kompanija Overseas assets management izgradila luksuzni kompleks. Najistureniji dio središnjeg dijela crnogorske obale, koji je u prošlosti važio za strateško vojno mjesto, Deripaska je kupio 2005. godine, prije nego što je postao vlasnik KAP-a. Od tada je na njemu izgradio dvije velike plaže i desetak manjih vila, a procjenjuje se da je u to uložio 50 miliona eura.
Direktor ANB-a Dejan Vukšić kazao je u četvrtak veče u emisiji „Načisto“ da je Deripaska kupio zemlju na Platamunima za devet eura po kvadratu, te da je to geostrateški važan dio naše teritorije.
Nekretnine u Crnoj Gori ima i glavni moskovski tužilac Denis Popov, čija je porodica preko hercegnovske firme Monte biser gradila vile u Kolašinu i Kotoru. Njegova supruga Irina Popova jedan je od vlasnika ove firme, koja je, prema tvrdnjama NVO Mans, u Morinju kupila zemljište na kojem je napravila zgradu sa 11 apartmana na obali. Firma je u Kolašinu sagradila tri planinske vile, površine 540 kvadrata.
Popova je za moskovskog tužioca lično imenovao Putin u septembru 2019. godine, a on je zastupao optužnicu protiv ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog.
Luksuznu vilu u Crnoj Gori ima i Andrej Malevski. On je u Kručima u Ulcinju izgradio velelepono zdanje poznato kao „vila Abramovič“.
Bogati Rusi kupili su većinu stanova u Porto Montenegru, u kojem je Deripaska bio jedan od poslovnih partnera kanadskom biznismenu Piteru Manku. Kupili su i brojne nekretnine u Luštici bay, dok su i vlasnici apartmana u naselju Dukljanski vrtovi na rtu Zavala u Budvi. Investitor projekta na Zavali bio je ruski milijarder Sergej Polonski, koji je kasnije prodao biznis Igoru Peljuhnovom, Naum Emiljfarbu i Igoru Čapildinu. Ruski kapital stoji i iza ekskluzivnog projekta „Smokva bay“ koji treba da bude izgrađen nedaleko od Reževića.
Kupovali što su mogli
Najviše nekretnina koje danas imaju u Crnoj Gori Rusi su kupili u prvim godinama od sticanja crnogorske nezavisnosti 2006. Oni su tada, kako je Pobjedi kazao Ranković, kupovali sve što su mogli.
– I danas imamo klijente Ruse koji su kupili plac na Žabljaku od 50.000 kvadrata ne znajući da on zalazi u Vražje jezero. Kupovali su ogromne količine zemlje, a na moru čak i stijene uz obalu koje nijesu pristupačne. Niko ne zna zbog čega – kaže Ranković.
U to vrijeme, priča Ranković, Rusi su za dobre nekretnine na crnogorskoj obali plaćali i po 10.000 eura po kvadratu. Dosta zemlje kupovali su preko firmi koje su ovdje otvarali.
– Cijene su tada dostigle vrhunac. Normalizovale su se tek kada su Rusi počeli da žive ovdje. Prosječan ruski kupac danas ima između 40 i 60 godina i u Crnoj Gori traži stan za život – navodi Ranković.
Rusi su i dalje najveći kupci nekretnina u našoj državi, ali je njihovo interesovanje posljednjih godina znatno opalo, na šta je uticalo zahlađivanje odnosa Crne Gore i Rusije.
