Ruski državljanin na privremenom radu u Londonu trebalo bi da bude novi predsednik Banke Kipra, najstarije i najveće banke na Kipru, piše Politika.
Guverneru centralne banke Kipra Panikosu Demetrijadisu taj prijedlog iznijeli su ove nedelje advokati grupe stranih ulagača kojima su, po nalogu Brisela, proljetos zamrznuti devizni računi sa ulogom iznad 100.000 eura.
Sastanak Demetrijadisa i advokata završen je fijaskom, jer je za njega bio neprihvatljiv prijedlog da 9. septembra na prvoj sjednici novog Upravnog odbora Banke Kipra za njenog novog šefa bude izabran strani državljanin.
Za pravne zastupnike vlasnika 12 odsto kapitala najvažnije kiparske banke, ideja da njom upravlja Rus i da strani državljani uđu u sastav novog Upravnog odbora, sasvim je racionalno rešenje. Državljani Rusije i Ukrajine već raspolažu sa 15 odsto akcija Banke Kipra.
Kada na jesen konačno počne upis vlasništva novih akcija a konto zamrznutih sredstava i gubitaka u propaloj banci Laiki, čije je poslovnice preuzela Banka Kipra, stranci, mahom Rusi, imaće većinsko pravo odlučivanja u ’megasistemskoj banci’, procjenjuje Haris Gerogijadis, kiparski ministar finansija.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
“Ko kontroliše banku Kipra kontroliše ostrvo“, poručio je advokat Andreas Marangos, pravni zastupnik ruskih klijenata na Kipru posle razgovora sa guvernerom Centralne banke Kipra.
Odlučna da svede predimenzionirani bankarski sektor Kipra ’na pravu mjeru’ i zatre priliv ’sumnjivog novca’ iz Rusije i nekih drugih država, EU je za Kipar skrojila jedisntveni antikrizni plan sa stavkama bez presedana. Prvobitni prijedlog da se ’ošišaju’ svi bankarski ulozi na Kipru izazvao je javni revolt širom Evrope i paniku na berzama. To je nagnalo Brisel na zamrzne samo račune sa ulogom iznad 100.000 eura u prvi put u istoriji uvede ograničenje dnevnog podizanja novca ’do daljnjeg’.
Da isplati fnansijsku pomoć Kipru, trojka je takođe zahtevala da dvije vodeće banke gubitaši, Laiki i banka Kipra, podijele breme ’spasilačkog paketa’. Laiki je u međuvremenu propala, njenih jedanaest milijardi eura dugova prevedeno je u knjige Banke Kipra, koja je kasnije objavila da je stala na noge. Krajem juna ’ošišanim klijentima’ naloženo je da prihvate da će im 47,5 odsto njihovog novca biti upisano kao dionice banke. Sa tim hartijama strani klijenti ovih dana stiču novo pravo glasa u Banci Kipra, prenosi b92.
Strani deponenti u Banci Kipra mogu imati dilemu koliko vrijede akcije banke zatrpane svojim i tuđim gubicima, ali je interes da se bore za povraćaj svog novca kad-tad nesumnjiv.
U prvom tromjesečju 2013. u jeku bankarske krize na ovom ostvru, rusi su sa računa na Kipru skinuli više od 18 milijardi eura i prenijeli na druge adrese.
