Rast cijena nekretnina i “najezda” stranih kupaca prijete da dovedu do toga da građani Crne Gore i njihova djeca sjutra neće biti u mogućnosti da kupe stan u svojoj zemlji, smatra novinar RTCG koji se bavi tržištem nekretnina Nemanja Pavićević. Izvori Portala RTCG iz agencija za nekretnine kažu da od 10 poziva za kupovinu stana, osam dobiju od stranaca. Ističu da je sve manje Rusa i Ukrajinaca, a sve više Turaka, Njemaca, Francuza koji žele nekretninu u Crnoj Gori.
Prema posljednjim podacima Monstata, u septembru, cijena prosječnog kvadrata stana u novogradnji na nivou Crne Gore iznosila je 1.647 eura, što je 300 eura više u odnosu na početak 2023.
Pavićević kaže da se osjeća blagi pad broja kupaca iz Ukrajine, Rusije, dok je sve više onih iz Njemačke, Francuske, Poljske.
“Postoji velika opasnost da ćemo vrlo brzo postati stranci svojoj državi, jer zbog geopolitičke situacije i zbog inflacije cijene rastu i naši ljudi nisu u mogućnosti da kupuju nekretnine. To uglavnom rade stranci. Što se tiče stranaca, pored onih za koje znamo, Rusi, Turci, Ukrajinci, sve je više Njemaca, Francuza i Poljaka”, kaže Pavićević.
On smatra da se padu cijena ne možemo nadati.
“Kako će to biti u budućnosti, to niko ne zna, ali dok bude trajala inflacija, makar ja tako mislim, i ekonomske su zakonitosti takve, dok traje inflacija, cijene će da rastu”, smatra Pavićević.
Ocjenjuje da je država trebalo da misli na svoje građane i da drugačije uredi tu oblast.
“Dakle, ako već imamo najezdu stranaca, i ako cijene rastu, ne možemo svi da plaćamo porez na promet tri odsto od prodajnog ugovora. Možda je njima trebalo staviti 50, 80 ili 100 odsto, tako da se na neki način zaštite naši ljudi”, smatra Pavićević.
Boji se da se taj potez ne može retroaktivno izvesti, te da se već zakasnilo.
“Moj je utisak da Crna Gora nestaje pred naletom krupnog kapitala”, ističe on.
Cijene će nakon Nove godine da stagniraju
Izvršna direktorica agencije za nekretnine TipTop Dragana Kovačević-Nikčević za Portal RTCG kaže da je prosječna cijena stana u Podgorici 1.800 eura po metru kvadratnom.
“Najskuplji stan u nasoj ponudi se nudi po cijeni od 2.400 eura po kvadratnom metru, dok najjeftiniji iznosi 1.450 eura. Sve zavisi od sobnosti i veličine stana, namještenosti kao i od naselja u kom se nalazi”, kaže ona za Portal.
Objašnjava da se u posljednjih tri do četiri mjeseca smanjio broj klijenata iz Rusije i Ukrajine, dok ih najčešće kontaktiraju državljani Turske, uglavnom zbog zakupa stanova i poslovnih prostora. Ni ona ne predviđa pad cijena, ali ni rast.
“Smatramo da će cijene nakon Nove godine da stagniraju, jer je u ovoj protekloj godini zaista došlo do jednog velikog skoka u cijenama, te da su one sada već dosta visoko”, kaže Kovačević-Nikčević.
Prema podacima Monstata, u 2023. godini popisano je oko 50.000 stanova više u odnosu na posljednji popis od 2011. godine kada je prosječni kvadrat stana bio jeftiniji preko 300 eura.
“Nekada se novac vezao za zlatne poluge, za zlato. Danas to već nije slučaj. Danas, kako u Evropi, tako u čitavom svijetu, imamo veće štampanje novca, što izaziva inflaciju. Milsim da je na Balkanu, najveća inflacija kod nas, zapravo u Crnoj Gori, koja ima sve elemente galopirajuće inflacije. Ljudi to rade, u jedan pametan način, u želji da zadrže vrijednost novca, oni kupuju nekretnine. Nekretnine i zlato, to je najbolja trgovina, tako da je to očekivano”, smatra Paviević.
Zakupnine stanova skoro udvostručene
Kada je riječ o cijeni mjesečnog zakupa stanova i one su skoro udvostručene.
“Garsonjere se kreću u rasponu od 200 do 400 eura, jednosobni stanovi od 400 eura do nekih 70 0eura, dok su dvosobni stanovi od 600 eura do čak 1.000 eura na mjesecnom nivou. Najjeftiniji stan za izdavanje u nasoj agenciji iznosi 200 eura, a radi se o garsonjeri u polusuterenu, dok se najskuplji luksnuzni stanovi krecu od 1.000 eura pa nadalje”, kaže direktorica agencije TipTop.
Pavićević objašnjava da to dovodi di zamjene mjesta i da se domaći klijent mijenja sa stranim.
“Ranije su jednostavni stanovi bili po 100, 200, 300 ili 350 eura, sada su ti jednostavni stanovi od 500 do 700, 800 eura i naši ljudi to ne mogu da priušte, ali za to mogu stranci. Oni sada imaju primat, jer imaju novaca”, kaže on.
Ukoliko država ne reaguje, postoji opasnost da imamo sve više beskućnika.
“To je ono o čemu država u ovom trenutku čini mi se ne razmišlja, a sigurno da će to biti problem tek u narednoj godini. I u narednoj, i u svim narednim godinama. Vidjećemo da li će država uvesti neke intervencije u toj oblasti”, zaključio je Pavičević.
Izvor: rtcg.me
