Od početka februara do početka aprila 2015. godine ruska je rublja skočila za 22,3 posto i tako postala najprofitabilnija valuta na svijetu, rekao je za RBTH Aleksej Kozlov, glavni analitičar investicijske kompanije UFS.
Prema njegovim riječima, ruska valuta je bilježila brži rast od cijene nafte za koju je tradicionalno vezana. U istom razdoblju je sjevernomorska nafta tipa Brent poskupjela za svega 9,8%, tj. s 53 dolara na 58,2 dolara.
Kako objašnjava stručnjak, rublja raste u velikoj mjeri zahvaljujući interesu investitora za visoku profitabilnost koju ostvaruju tržišta u razvoju. Ranije, u decembru 2014., ruska valuta je izgubila vrijednost za oko 50% u odnosu na američki dolar i euro.
Glavni uzroci
Konstantin Koriščenko, zamjenik Katedre za tržište vrijednosnih papira i finansijski inženjering Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju (a to je institucija koja najviše utiče na finansijsku politiku ruske vlade) i nekadašnji zamjenik direktora Centralne banke, objasnio je za RBTH da ruska rublja proteklih sedmica raste zahvaljujući čitavom nizu pozitivnih faktora.
Među najvažnije on ubraja to što je Centralna banka odobrila bankama devizne kredite u vrijednosti od ukupno 30 milijardi dolara i smanjila referentnu kamatnu stopu sa 17% na 14%, a popustila je i napetost na istoku Ukrajine. “Sve to je uticalo na visoku spekulativnu privlačnost investicija u rublju i aktive izražene u rubljima”, kaže Koriščenko.
Po mišljenju analitičara investicijskog holdinga Finamore Antona Soroka, ruska valuta u najskorije vrijeme može zabilježiti još veći rast ukoliko skoči cijena nafte i ako se na vanjskopolitičkoj sceni pojave očigledni uslovi za ukidanje sankcija Rusiji.
U pozitivne faktore on ubraja sporazume s pojedinim zemljama Europske unije, primjerice s grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom, s kojim se 8. aprila sastao predsjednik Rusije Vladimir Putin.
“Situacija u Ukrajini u ovom trenutku, u cjelini gledano, djeluje kao stabilna, te bi se reklo da nema razloga za pooštravanje retorike od strane EU i SAD-a”, smatra Soroko.
Po mišljenju Alekseja Kozlova, za jačanje rublje je u velikoj mjeri zaslužna Centralna banka, koja je kreditno-monetarnom politikom uspjela znatno ublažiti volatilnost valute. On ističe da i pored poskupljenja rublje interes investitora za rusku ekonomiju zasad nije u porastu.
Perspektive investicija
Stručnjaci zasada nisu sigurni hoće li nagli rast rublja imati dugoročnu tendenciju.
“Tvrdnje da se kurs rublje ‘otkačio’ od cijene nafte nisu potpuno korektne. Prije se može govoriti o drugačijem nivou cijena nafte u rubljima za 2015. godinu”, kaže Koriščenko. Po njegovim riječima, nije jasna ni situacija s međunarodnim cijenama nafte. Sporazum s Iranom usmjerava te cijene na jednu, a sukob u Jemenu na drugu stranu.
Stručnjaci, međutim, ističu da u ruskoj ekonomiji i dalje postoje krupni problemi.
“Banke nemaju dovoljno kapitala, rast je blizak nuli, i dalje je prisutna tendencija povećanja državnog sektora u ekonomiji – sve to zabrinjava i ne ulijeva optimizam glede buduće vrijednosti nacionalne valute”, smatra Konstantin Koriščenko.
Ako cijena nafte ne skoči, kaže on, i ako se ne sačuva odliv kapitala iz Rusije, onda će perspektive kursa rublja u 2016. godini biti daleko manje “ružičaste” nego u 2015. U cjelini uzevši, situacija izgleda mnogo bolje nego prije nekoliko mjeseci, ali da bi se pozitivna tendencija očuvala vlada mora stimulisati tržišne mehanizme, a ne čekati kada će skočiti cijena nafte, smatra bivši zamjenik direktora Centralne banke.
