Ekonomista Nouriel Roubini, poznat po nadimku “Dr. Propast” vjeruje da će nakon korona krize uslijediti decenija očaja za cjelokupnu globalnu ekonomiju.
Iako Roubini ove godine ne želi isključiti mogućnost slabog oporavka u obliku slova U, kasnije će u ovoj deceniji uslijediti velika depresija u obliku slova L.
Za to su, kako navodi u tekstu za Project Syndicate, odgovorni strukturni problemi, od kojih su neki postojali prije finansijske krize 2007.-2009., a koji bi se zatim mogli pogoršatii političkim pogreškama.
Roubini navodi deset rizičnih trendova:
1. Prvi katastrofalni trend je rast duga i iz njega proizvedeni rizici. Vlade su pokrenule programe pomoći kako bi ublažile ekonomske posljedice koronske krize. Mnogobrojne bi se države ionako morale boriti s ogromnom planinom duga. Još je gore u privatnom sektoru: gubitak prihoda domaćinstava i preduzeća uzrokuje da bi brojni bankroti mogli zaprijetiti.
2. Demografski razvoj u industrijalizovanim zemljama takođe je zabrinjavajući. Korona kriza pokazala je da treba hitno uložiti više novca u zdravstveni sektor. No, kako većina industrijaliziranih zemalja ima društvo starenja, potrebni dodatni troškovi dodatno će pogoršati problem s dugom.
3. Kao rezultat postojećeg zdravstvenog rizika, mnoge se fabrike zatvaraju, radnici se otpuštaju, a cijene sirovina, poput nafte i industrijskih metala, padaju. S obzirom na to, raste rizik od deflacije, tj. stalnog pada nivoa cijena.
4. Američki ekonomista takođe je zabrinut zbog nadolazeće devalvacije valute. Nisu samo vlade preduzele neviđene mjere u borbi protiv ekonomskog učinka trenutne krize. Međunarodne centralne banke takođe masovno intervenišu na tržištu i otvorile su svoja vrata.
5. Koronska kriza takođe je izložila rizicima globalizovane ekonomije kada je došlo do poremećaja u snabdijevanju iz regija koje su bile pogođena epidemijom. Roubini stoga očekuje da će mnoge kompanije u budućnosti kupiti manje intermedijarnih proizvoda iz zemalja s niskim platama, ali će se umjesto toga više oslanjati na domaće dobavljače. Međutim, zaposleni neće imati koristi, jer će to još više ubrzati sve veću automatizaciju, što će zauzvrat staviti plate pod pritisak.
6. Prema Roubiniju, koronska će kriza takođe ubrzati trend fragmentacije koji je već postojao. Na primjer, ekonomije SAD-a i Kine će se još brže odvojiti jedna od druge. Pored toga, brojne vlade preduzeće protekcionističke mjere kako bi zaštitile svoje kompanije i zaposlene od globalnih poremećaja. U vremenu nakon korone ekonomski stručnjak očekuje snažnija ograničenja kretanja robe, usluga, kapitala, radne snage, tehnologije, podataka i informacija, prenosi Indikator.ba.
7. Roubini se takođe boji da će korona kriza podstaći populističko, nacionalističko i ksenofobično mišljenje. Jer, u doba povećane ekonomske nesigurnosti, stranci su često bili odgovorni za krize. Naročito bi zahtjevi za ograničenjima migracije i trgovine bili prihvatljiviji u takvom okruženju.
8. Korona pogoršava sukob između Sjedinjenih Država i Kine. Trumpova administracija već pokušava Kinu da optuži za izbijanje pandemije. Suprotno tome, Peking vidi to samo kao pokušaj Sjedinjenih Država da spriječe uspon Kine. Kinesko-američka razdvajanja trgovine, tehnologije, investicija i podataka stoga će se dogoditi još brže, vjeruje Roubini.
9. No, američki ekonomista ide još dalje i upozorava da bi diplomatske tenzije mogle dovesti do novog hladnog rata između SAD-a i njegovih protivnika Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje. Budući da bi i ove godine trebalo održati američke predsjedničke izbore, prirodno je strahovati od porasta cyber-ratnih napada, rekao je Roubini. To bi čak moglo dovesti do konvencionalnih vojnih sukoba.
10. Na kraju, Nouriel Roubini ističe da su ljudi odgovorni za epidemije i klimatske promjene. On se u budućnosti boji da će se ovi problemi pojaviti češće i intenzivnije i da će se troškovi za njih povećavati.
Ima li srećnog kraja?
Tržišni pesimista Roubini upozorava da ovih deset rizika prijeti čitavoj svjetskoj ekonomiji u deceniji očaja. Mnogi od ovih problema mogli bi biti smanjeni do 2030. godine boljom tehnologijom i političkim rukovodstvom, ali prvo što treba učiniti je proći kroz veliku depresiju koja je pred nama.
