Ako sagledamo brojke za 2022. godinu, BDP je iznosio oko 5,8 milijardi, a godišnja vrijednost ribarske proizvodnje između 10 i 12 miliona eura, konstatovano je u dokumentu Ministarstva poljoprivrede
Uprkos tome što ribarstvo u Crnoj Gori ima dugu trad iciju, doprinos ovog sektora ukupnom bruto društvenom proizvodu (BDP) na nivou je statističke greške.
Prema dokumentu koji je izradilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pod nazivom “Strategija razvoja ribarstva 2024-2029“, ukupan doprinos je svega 0,5 odsto.
Naime, nacionalna strategija IUOP ukazuje na to da doprinos ribarstva i akvakulture nacionalnom BDP-u
iznosi 0,5 odsto, što je i dalje znatno više u poređenju s većinom država članica EU.
Procjena doprinosa sektora ribarstva datira iz 2006. godine, kada je ukupna godišnja proizvodnja u sektoru ribarstva iznosila 7,4 miliona eura, a ukupni BDP 2.169 milijardi. Ako sagledamo brojke za 2022. godinu, BDP je iznosio oko 5.8 milijardi, a godišnja vri jednost ribar: ske proizvodnje iznosila je između 10 i 12 miliona eura. Očigledno je da je udio ribarstva u ukupnom BDP-u manji od 0,5 odsto konstatovano je u dokumentu.
U tom dokumentu se navodi da je preovlađujuća karakteristika crnogorske flote starost i nedovoljna opremljenost, pri čemu većinu aktivnosti obavljaju mala obalna plovila.
Crnogorsku ribarsku flotu čine stara plovila, a prosječna dužina plovila je mala. Prosječna starost svih plovilau floti iznosi 31,86 godina, dok prosječna dužina svih plovila u floti iznosi 7,12 metara. Koče imaju najveću prosječnu starost, 45,74 godine, s prosječnom dužinom od 16,5 metara, dok je samo 10 plovila duže od 15 metara. Prosječna starost plovila koji koriste mreže i druge alate iznosi 31,91 godinu, s prosječnom dužinom od 5,6 metara. Plovilaregistrovana za ribolov parangalima imaju najmanju prosječnu starost, 20,68 godina, s prosječnom dužinom od sedam metara. Prosječna starost plovila koja koriste mreže plivarice iznosi 33,92 godine, a prosječna dužina plovila 10,17 metara. Svega 11 odsto plovila i a rashladne komore ili ledomata na plovilu, a to su uglavnom plovila koji se bave ribolovom kočama i velikim mrežama plivaricama piše u ovoj stretegiji.
Crna Gora je neto uvoznik poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i suočava se s trgovinskim deficitom. U dokumentu se navodi da, iako je deficit smanjen tokom posljednjih godina, i dalje postoji relativno velika razlika između uvoza i izvoza. Što se tiče ribarstva, trend je isti: Crna Gora bilježi znatno više uvezenih proizvoda nego izvoza.
Izvoz je bilježio pozitivan trend sve do 2022. godine, od sedam tona u 2018. do 26 tona u 2021, a potom je pao na četiri tone u 2022. godini. Što se tiče vrijednosti, izvoz ribe i ribljih proizvoda na kraju 2022. godine iznosio je 4.174.930 eura, dok je uvezeno gotovo pet puta više, odnosno 25.563.842 eura navodi se u dokumentu.
Izlov ribe uglavnom sporedni posao
Kada je rijen o broju zaposlenih u ovom sektoru, u morskom ribarstvu je 2013. godine bilo 179 zaposlenih, dok je prema podacima Monstata iz 2022. godine, u ovom sektoru bilo zaposleno 478 ribara, od kojih 333 na puno i 145 na nepuno radno vrijeme.
– Od ukupno 478 zaposlenih, 38 su žene, od kojih su 23 zaposlene na puno i 15 na nepuno radno vrijeme – piše u dokumentu.
Kada je riječ o slatkovodnom ribarstvu, sektorski izvještaj za 2021. godinu ukazuje da je za nekoliko porodica to glavni izvor prihoda, dok je za većinu njih ribolov dodatno ili sporedno zanimanje.
– Danas se oko 300 registrovanih ribara bavi privrednim ribolovom i oni obavljaju ribolov sa starim ribarskim plovilima i ribarskim alatima navodi se u strategiji.
Izvor: Dan
