Poslovne banke u Srbiji u prošloj godini ostvarile su neto dobit veću od milijardu eura, piše Danas. Zapravo, kada se odbije porez, ravno jedna milijarda i 44 miliona eura iznosila je dobit bankarskog sektora, pokazuju bilansi banaka.
To je za čak 40 odsto više nego u 2022. godini, inače rekordnoj za banke u Srbiji do sada.
Ovaj rezultat je ostvaren uprkos ograničenju kamatnih stopa na stambene kredite koje je u septembru donela NBS čiji je efekat procjenjivan na 10 odsto dobiti bankarskog sektora.
Nakon niza godina sa niskim kamatnim stopama i čak negativnim euriborom, u kojima su banke uglavnom zarađivale, mada ne onoliko koliko bi željele, inflacija od polovine 2021. godine naterala je centralne banke do podižu kamatne stope.
Rast ključnih kamatnih stopa povukao je za sobom povećanje drugih referentnih kamatnih stopa kao što su euribor za eure ili belibor za dinare. Ove kamatne stope su ugrađene u većinu kredita, odnosno u kredite sa promjenljivom kamatom.
Njihov rast tokom 2022. i 2023. naduvao je i prihode poslovnih banaka.
Prema ocjenama stručnjaka, kamatne stope Evropske centralne banke mogle bi da krenu da padaju polovinom godine, ali će i dalje ostati visoke u odnosu na period prije inflacije. Takođe, ne može se očekivati ni značajniji pad bankarskih kamatnih stopa, ali bankari se nadaju da bi usljed smanjenja inflacije mogao da počne rast kreditne aktivnosti.
Ovo znači da će vjerovatno i ova godina biti „el dorado“ za bankarski sektor.
Najveći profit u 2023. godini ostvarila je austrijska Raiffeisen banka, koja je tokom prošle godine integrisala Kredi agrikol banku u Srbiji. Ova banka je zaradila čak 182 miliona eura što je više nego dvostruki rast neto dobiti u odnosu na 2022. godinu kada su zaradili 82,6 miliona eura.
Druga po visini profita prošle godine bila je Inteza sa 179,4 miliona eura. I to je za 70 miliona eura više nego godinu prije.
Treća po profitabilnosti prošle godine bila je još jedna italijanska banka, UniCredit. I oni su više nego udvostručili profit sa 71,4 miliona u 2022. na 157 miliona eura u 2023. godini.
Dalje, na spisku banaka sa najvećim profitom našle su se mađarska OTP banka sa 142,8 miliona eura i NLB Komercijalna banka sa 128,4 miliona eura. Obije su ostvarile za pedesetak miliona eura bolji rezultat nego u prethodnoj godini.
Pretprošle godine listu banaka sa najvećim profitom predvodila je AIK banka sa čak 222,8 miliona eura. Međutim, to je bilo posljedica pripajanja Sberbanke u Srbiji više knjigovodstvene prirode. Prošle godine AIK, najveća domaća privatna banka, ostvarila je dobit od 69,7 miliona eura. Doduše, tu treba dodati i dobit Eurobanke Direktne, koju je prošle godine kupila, ali je još nije integrisala, koja je iznosila 14,7 miliona eura.
Prethodne godine najveći izvor prihoda bile su kamate. Dok su neto prihodi od kamata u 2022. godini iznosili 1,25 milijardi eura, u 2023. godini to je skočilo na čak 1,94 milijarde eura.
Dok su banke u vrijeme niskih kamatnih stopa zaradu tražile u povećanju naknada i provizija, sada je ovaj prihod pao u drugi plan.
U 2023. su na ime naknada prihodovale u neto iznosu 660 miliona eura, dok je u 2022. godini to iznosilo 573,3 miliona eura.
Od nekadašnjih više od 30 banaka, ostalo je svega 20 ili bolje reći 19 s obzirom na to da je AIK banka kupila Eurobank Direktnu.
Talas preuzimanja u bankarskom sektoru, osim što je doveo do samnejnaj broja banaka, doveo je i do ukrupnjavanja.
Tako je pet najvećih banaka po profitu šrošle godine zaradilo ak 75 odsto profita cijelog bankarskog sektora.
Ukrupnjavanje se najbolje vidi po imovini kojom banke upravljaju. Ukupna aktiva bankarskog sektora na kraju prošle godine iznosila je 50,7 milijardi eura.
I nakon svih preuzimanja i dalje najveću aktivu i tržišno učešće ima Inteza. Ova italijanska banka je imala aktivu od 7,9 milijardi eura i tržišno učešće od 15,6 odsto.
Druga po veličini banka bila je mađarska OTP, u koju su se stopile nekadašnje Sosijete ženeral i Vojvođanska, sa sedam milijardi eura pod upravom i tržišnim učešćem od 14 odsto.
