Najavljene američke sankcije srpskoj naftnoj industriji mogle bi uzdrmati i bh. tržište, ali ne u onoj mjeri u kojoj bi to moglo biti s utjecajem na cijeli region. Rješenje se traži u promjeni vlasničke strukture NIS-a.
Čini se da će kraj godine doći s još jednim potencijalnim sankcijama koje bi mogle utjecati na cijeli region. Ne samo Srbija, već i sve zemlje regiona strahuju od najave američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gazprom njefta i krovne kompanije Gazprom, s obzirom na njihovu zavisnost od nafte. Riječ je prije svega o Jadranskom naftovodu (JANAF), koji je s NIS-om potpisao ugovor o isporuci nafte do 2026. godine, preko kojeg više od 90 posto nafte stiže u Srbiju.
Sankcije Srbiji ne odgovaraju Hrvatskoj
To je bila i jedna od tema nedavno održanog sastanka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji je izrazio interes da se ovo pitanje riješi što prije, jer zatvaranje ventila nikome ne odgovara. Pogotovo ne JANAF-u. Postoji interes SAD-a i EU-a za promjenu vlasničke strukture u NIS-u, odnosno smanjenje učešća ruske kompanije.
“Moramo pronaći održivo rješenje koje je dobro i za JANAF i za privredu Srbije”, rekao je Plenković nakon razgovora s Vučićem, podsjetivši da je Srbija čak 95 posto zavisna od snabdijevanja naftom od strane JANAF-a, piše Deutsche Welle.
“Mislim da nikome nije u interesu da bilo ko, pa ni Srbija, ostane bez nafte, a Hrvatska sigurno neće biti predvodnik takve politike”, rekao je Plenković i time otvorio još jedan problem.
A to je ponašanje JANAF-a nakon sankcija, odnosno hoće li se poštovati ugovor o snabdijevanju naftom s NIS-om, koji je na snazi do 2026. godine, i time ugroziti poslovanje pod sankcijama, ili će doći do prekida isporuke. U tom slučaju, o detaljima raskida ugovora odlučivao bi arbitražni sud, što je i definirano ugovorom.
BiH (ne) treba da brine
Osim toga, druge zemlje u regionu strahuju da bi, u najmanju ruku, moglo doći do povećanja cijena naftnih derivata, s obzirom na to da Gazprom ima svoju mrežu u Bosni i Hercegovini. Međutim, ekonomisti su mišljenja da, ukoliko dođe do sankcija, one neće imati previše utjecaja na samo tržište BiH.
“Sve zavisi od toga kako će se Srbija odnositi prema ovim sankcijama, odnosno hoće li doći do prepakiranja vlasničke strukture”, kaže Almir Bečarević, energetski stručnjak iz Sarajeva.
“Činjenica je da uvozimo derivate iz Srbije, ali moramo vidjeti rasplet situacije s većinskim vlasništvom. To će se osjetiti indirektno, jer Gazprom posjeduje pumpe u Bosni i Hercegovini, a naftu nabavljaju u Pančevu, tako da je sve otvoreno”, objašnjava Bečarević.
Tržište BiH pokriva oko 20 posto derivata iz Rafinerije u Pančevu, što nije veliki iznos. Međutim, radi se o relativno malom tržištu koje je podložno utjecaju, pa bi moglo doći do povećanja cijena. Ekonomista Zoran Pavlović rješenje vidi i u prepakiranju vlasničke strukture, kako bi se rasteretio pritisak ne samo na Srbiju već i na JANAF, koji ima najveće ugovore s NIS-om, Inom i MOL-om. U takvim okolnostima ne vjeruje da će doći do značajnijih turbulencija jer nikome nije u interesu uništavati kompanije koje su žila kucavica ovog segmenta.
“Kada konačno pogledamo gdje je BiH, mislim da ne trebamo brinuti, jer distribucija koju imamo ovdje dolazi iz više kanala – iz Italije, ali i preko luke Ploče”, kaže Pavlović.
Rusko-američki antagonizam
Srbija u ovom slučaju preko 90 posto zavisi od isporuke nafte od strane JANAF-a, a alternativa bi bio transport preko Crnog mora, što je malo vjerovatno.
“Imamo šaroliko definiranu distributivnu mrežu koja ne bi trebala direktno potpasti pod američke sankcije”, zaključuje Pavlović.
BiH trenutno ima dva aranžmana sa Srbijom. Jedan je uvoz oko 20 posto naftnih derivata, a ovo je dodatak redovnom uvozu koji ide preko talijanskih rafinerija. Drugi aspekt je izvoz sirove nafte iz Obudovca, koja se trenutno u probnim količinama izvozi u Srbiju. U slučaju sankcija, sve ovo bi bilo zaustavljeno.
Najavu sankcija prokomentirao je i američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil, koji nije potvrdio uvođenje sankcija. Međutim, on kaže da je rizik saradnje s ruskim kompanijama oduvijek postojao, ističući da bi “promjena vlasništva sigurno donijela više mira i prosperiteta, kako u Srbiji, tako i u regionu”. S druge strane, ruski ambasador u BiH i Hercegovini Igor Kalabuhov imao je drugačiju poruku za Amerikance, a što se tiče nafte, ali i aktuelne priče oko plinovoda Južna interkonekcija.
“Amerikanci rade sve, od eksplozije Sjevernog toka do sankcionisanja naših banaka, samo da spriječe ruski plin da stigne u BiH. Evo, sada vidimo da namjeravaju uvesti neke sankcije NIS-u u Srbiji, a to će možda u tom smislu imati neki zloćudan utjecaj na odnose Ruske Federacije i Bosne i Hercegovine”, rekao je Kalabuhov za BHRT, piše Deutsche Welle a prenosi energetika.me.
Moguća rješenja
Stručnjaci, pored kupovine dijela vlasničke strukture od Rusa radi preuzimanja većinskog vlasništva, kao jednu od mogućnosti vide i potpuni otkup ruskog udjela u NIS-u. Istovremeno, malo je onih koji smatraju da je takav scenarij realističan, jer osim ekonomskog, ruski utjecaj u smislu prisustva u nekadašnjem državnom energetskom gigantu značajan je i u političkom smislu. Također, nije isključena mogućnost dogovora s Amerikancima da ne uvedu sankcije, jer bi to imalo širi utjecaj od onoga što se postiže u Srbiji.
Gazprom njeft i Gazprom imaju 56,15 posto vlasništva u nekadašnjem srpskom državnom gigantu NIS-u, dok je 29,87 posto u vlasništvu Republike Srbije. Ostali su manjinski akcionari. Evropska unija i SAD stavili su Gazprom njeft na crnu listu 2014. godine, nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krim. Ako do sankcija dođe, najveće pitanje o regionalnom utjecaju bit će hoće li JANAF pratiti američke sankcije ili će nastaviti isporučivati naftu Srbiji, što je, prema ekspertima, u ovom trenutku teško očekivati.
