Region će ubrzo imati jedinstveno tržište električne energije, pri čemu će sve članice za kratko vrijeme imati karakteristike današnjih zemalja Evropske unije (EU), ocijenio je profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva Univerziteta u Zagrebu, Slavko Krajcar.

“Ubrzo će cijeli region imati jedinstveno tržište kao što danas imamo i tehnički jedinstven elektroenergetski sistem. Sve će članice regiona za kratko vrijeme, što se tiče energetike i pravila koja na tom tržištu važe, imati karakteristike današnjih zemalja članica EU”, rekao je Krajcar za list Elektroprivreda.

On je kazao da se ne smije zaboraviti da su današnji elektroenergetski sistemi u regionu nastali kao djelovi tehnički jedinstvenog sistema, projektovanog i u velikoj mjeri izgrađenog, tada zajedničke države.

“Sistem i danas ima te iste karakteristike i razmjena električne energije tehnički je, među zemljama regiona, vrlo lako moguća. Ta mogućnost razmjene znatno je veća nego što se danas traži od susjednih zemalja članica EU”, naveo je Krajcar.

Nasuprot tome, tržišna sposobnost pojedinih sistema, kako je dodao, nije nastajala u isto vrijeme i nije slijedila ista ‘pravila’, dogovorena na nivou EU. Tu su Hrvatska i Slovenija otišle najdalje zahvaljujući, prije svega, i potrebi nužnog prilagođavanja radi članstva u EU.

“Ostale su zemlje u regionu na različitim stepenima razvoja tržišta, iako su sve potpisale ugovor o Energetskoj zajednici i trebalo bi da slijede vremenske okvire prilagođavanja radi stvaranja jedinstvenog evropskog tržišta energijom”, rekao je Krajcar.

U tome, kako je dodao, Energetska zajednica ima određenih problema no, smjer je jasan, a to je otvorenost i konkurentnost svih učesnika na tržištu.

Osvrnuvši se na cijene električne energije u zemljama regiona, u kategoriji domaćinstva, Krajcar skreće pažnju da je vrlo teško upoređivati vrijednosti energije po državama, s obzirom na to da tržišta električne energije nijesu na istom stepenu razvoja, kao i da se imajući u vidu kretanje cijena električne energije na relevantnim berzama u regionu u svim zemljama, osim u Hrvatskoj i Sloveniji, i dalje prepoznaje snažna socijalna komponenta.

Krajcar je, odgovarajući na pitanje koliko su cijene električne energije za domaćinstva u zemljama regiona u ovom trenutku realne u odnosu na kretanje cijena na veleprodajnom tržištu, kazao da cijena električne energije za domaćinstva sadrži u sebi nekoliko elemenata, kao što je cijena same električne energije, naknada za mrežu, te porez i ostale naknade kao što je, na primjer, naknada potrošača za podsticanje (OIE).

“Osim cijene električne energije koja bi mogla biti uporediva, jer je to proizvod istih karakteristika, svi ostali elementi specifični su za pojedine zemlje. Valja kazati da to vrijedi i za zemlje članice EU. Pravu ‘realnost cijena’ električne energije mogli bi imati samo uz uslov da se ponuda i potražnja susrijeću na zajedničkom tržištu. Danas to nije tako, a i pričekaćemo još neko vrijeme da se to ostvari u punoj mjeri”, rekao je Krajcar.

Lokalna proizvodnja i snabdijevanje još imaju snažan uticaj. Tako su cijene po Eurostatu najniže u Srbiji, oko 5,5 centi po kilovat satu (kWh), a najviše u Sloveniji, oko 12 centi po kWh.

Krajcar je, odgovarajući na pitanje kako će se razvoj i intenzivna izgradnja OIE odraziti na cijenu električne energije, kazao da bi teoretski cijena električne energije, kada bi u danu imali samo proizvodnju iz vjetro, hidro i fotonaponskih elektrana i kada bi veletrgovina električnom energijom bila organizovana samo preko berzi, imala vrijednost nula.

“No, kako to još nije tako, kratkoročno će cijenu još decenijama određivati elektrana viših graničnih troškova”, dodao je Krajcar.

On je, odgovarajući na pitanje šta će biti dugoročno, rekao da bi uz sve veće učešće OIE cijena težila ka nuli.

“To neće biti tako, jer će se promijeniti model tržišta. Najvjerovatnije je da se više neće prodavati električna energija već usluge koje u sebi sadrže i električnu energiju. To već uveliko imamo u telekomunikacionim uslugama”, saopštio je Krajcar.

Prema njegovim riječima, energetika Evrope je dio zajedničkog projekta energetike s niskim sadržajem ugljen dioksida (CO2).

“I to je dio svjetskog ‘projekta’ smanjenja uticaja energetike na klimatske promjene. Kako Evropu čine njene članice, to bi taj cilj trebalo biti ujedno naš zadatak. Uvjeren sam da će cijeli region biti dio tog projekta ili direktno članstvom ili indirektno Energetskom unijom”, zaključio je Krajcar.