Kako bi se ostavario ekonomski napredak od ključnog je značaja da tokom godine imamo prije svega političku stabilnost ali i da otpočnu neophodne reforme, kazao je bivši poslanik i v.d. direktora Uprave prihoda i carina Aleksandar Damjanović. On ukazuje da je tokom pandemije, pokrenuta inflaciju na globalnom nivou i dodaje da je ona vidljiva i u Crnoj Gori. Kaže da trebamo biti spremni i za scenario ozbiljnijeg rasta cijena, naročito hrane i energenata. Nerealnim smatra očekivanja da turistička sezona 2022. bude na nivou 2019. godine.

Proteklu 2021. godinu, prema mišljenju bivšeg poslanika i v.d. direktora Uprave prihoda i carina Aleksandra Damjanovića, poput 2020. godine, obilježile su posljedice pandemije koronavirusa, kako na zdravstveni sistem, tako i na ekonomske tokove. Izuzimajući ljetnju turističku sezonu, koja je, usljed potpunog otvaranja granica, rezultirala velikim brojem gostiju i dobrim finansijskim rezultatima, smatra da nije bilo puno toga čime bi se mogli pohvaliti.

“Povećano je kašnjenje izgradnje dionice autoputa koji još uvijek nije završen, nije bilo očekivanog investicionog zamaha, niti nastavka realizacije nekih poluzapočetih strateških projekata poput revitalizacije termoelektrane ili izgradnje solarne elektrane kod Ulcinja. Imajući u vidu i najavu gašenja Kombinata aluminijuma krajem prošle godine, kao i početne teškoće nove avio-kompanije, jasno je da u tzv.realnom sektoru nije bilo iskoraka. Pokazalo se da crnogorska ekonomija dominantno zavisi od turizma, što je 2020. dovelo do radikalnog pada BDP-a, a protekle do radikalnog oporavka”, kazao je Damjanović za Portal RTCG.

Ističe da se konačno mora pristupiti promjeni aktuelnog ekonomskog modela i neophodnoj diversifikaciji.

“Prvenstveno kroz radikalne javne i privatne investicije u sektore energetike, poljoprivrede i prehrambene industrije, posebno imajući u vidu trend rasta cijene energenata i hrane, za koji se očekuje da će biti dugotrajan. Takođe, kao malo, a time i fleksibilno društvo, šanse imamo i u domenu tzv. digitalne ekonomije, gdje postoji određena infrastruktura, kao i ljudski kapital koji se moraju mnogo efikasnije i brže staviti u funkciju ekonomskog razvoja”, smatra Damjanović.

Zato je, poručuje, od ključnog značaja da se tokom godine koja je tek počela “stvaraju neophodni uslovi, prije svega politička stabilnost i otpočinjanje neophodnih reformi, kako bi se ostvario ekonomski napredak”.

Govoreći o očekivanjima za 2022. godinu kada je oblast ekonomije u pitanju Damjanović napominje da to što je usvojen budžet, samo po sebi ne bi trebalo da bude neka posebna vijest.

“Međutim, imajući u vidu donošenje budžeta za proteklu godinu, maltene tek na polovini budžetske godine, što je stvaralo ozbiljne sistemske probleme u javnom sektoru svakako je ohrabrujuće da bar takve probleme nećemo imati ponovo”, kazao je.

Napominje da je kao poslanik više puta insistirao da se rast BDP-a mora dovesti u vezu sa rastom životnog standarda, čega, napominje, dugo nije bilo, pa je, kaže, dobro da sada imamo ambiciozan budžet koji će to konačno pokušati da ostvari.

Rast minimalnih i prosječnih zarada vidi kao dobru vijest naročito, kako je kazao, ako se ta svojevrsna budžetska preraspodjela može ostvariti iz sopstvenih sredstava. Ono što, prema njegovim riječima zabrinjava, jeste način na koji se ukinulo obavezno zdravstveno osiguranje.

“To je ustavom garantovani vid obaveznog socijalnog osiguranja, preko čega se olako prešlo i u Vladi i u Skupštini. To potencijalno može da ugrozi finansiranje zdravstvenih potreba stanovništva, o čemu svakako treba povesti računa”, ukazuje Damjanović.

Na pitanje da li će povećanje zarada usloviti i dalji rast cijena ili će građani konačno imati bolji životni standard Damjanović podsjeća da je crnogorska ekonomija eurizovana i visoko zavisna od uvoza, pa ukazuje da je inflacija najvećim dijelom stvar rasta cijena na globalnom nivou, naročito cijena pojedinih berzanskih roba.

“Velika emisija ključnih valuta, dolara i eura, tokom pandemije, svakako je pokrenula inflaciju na globalnom nivou koja se mora prelivati i na Crnu Goru i koja se vidi golim okom, najprije u maloprodajnim objektima. Sa malo preostalih monetarnih mehanizama koji nam stoje na raspolaganju, i kroz pažljivo kreiranje fiskalnog sistema, svakako trebamo biti spremni i za scenario ozbiljnijeg rasta cijena, naročito hrane i energenata”, upozorava Damjanović.

U 2022. konačno će biti otvorena prva dionica autoputa. Damjanović kaže da će kada je riječ o auto putu biti važno da se prezentuje konačna cijena gradnje prve dionice, uključujući i troškove naknadnih radova.

“Znajući da će dionica autoputa imati i zahtjevne troškove godišnjeg tekućeg održavanja, kao i da se defakto kreće u otplatu kredita, nema potrebe govoriti od kakve je važnosti da što prije krene komercijalna eksploatacija dionice kako bi se stvarao planirani prihod. Ne manje značajno od završetka ove dionice jeste i sudbina dionice od Mateševa do granice sa Srbijom, jer bi bilo pogubno da se, i u nekom kraćem roku, ostane na ovoj dionici. Prosto, pun benefit od autoputa će biti ukoliko se u potpunosti povežu Crna Gora i Srbija. To mora da znaju i odgovorni, jer se već govori o jadransko-jonskom autoputu iako ni ovaj nismo ni izbliza završili, a nisam siguran da Crna Gora sa postojećim resursima može da ‘proguta’ istovremeno dvije velike kapitalne investicije”, kazao je Damjanović.

Teško očekivati neke rekorde u broju gostiju, u broju noćenja, odnosno potrošnji

Nadležni su najavili da će se naredne godine turistička privreda vratiti na nivo iz 2019. Damjanović podsjeća da je protekla sezona pokazala vitalnost turističke privrede, koja je, kako je kazao, 2020. praktično bačena na koljena ali se tokom ljetnjih mjeseci protekle godine vratila na velika vrata.

Kaže da ne treba zaboraviti da je Crna Gora potpuno otvorila granice, i da je, kako je kazao, “defakto monopolisala ponudu, u odnosu na konkurentske, regionalne destinacije, pa i šire”.

“To znači da nas je posjetio neko ko bi realno birao neku drugu državu da je ista bila otvorena. Niža platežna moć, a povećani broj turista su stvarali gužve koje nam nisu na ponos, i pokazalo se da smo ponovo bili infrastrukturno nedorasli da kvantitetom nadomjestimo kvalitet usluga”, kazao je Damjenović.

To, prema riječima Damjanovića ukazuje na oprez za tekuću godinu i za, po njegovom sudu, nerealna očekivanja da se može doći na nivo iz 2019. godine.

“Prvo, pandemija na žalost traje i stvara posljedice koje će se ogledati u relativno sporom oporavku globalne turističke tražnje. Drugo, nisam siguran da ćemo na ljeto ponovo biti jedini otvoreni u potpunosti, praktično monopolišući ponudu. I treće, jedan broj gostiju iz protekle sezone otići će na neku drugu destinaciju, pod uslovom da pandemija dozvoli iole normalnu sezonu. Zato je teško očekivati neke rekorde i u broju gostiju, i u broju noćenja, odnosno potrošnji. To znači da treba stvarati uslove za veću fiskalnu disciplinu i puno evidentiranje svih oblika turističke potrošnje, naročito kroz fiskalizaciju usluga izdavanja smještaja, plažnog mobilijara i sl. Upravo tu postoje određene rezerve kojima se može nadomjestiti eventualno neostvarivanje ambicioznog plana dostizanja turističke 2019. godine”, kazao je Damjanović.

O tome hoće li budžet biti ostvaren u iznosu u kojem je planiran i može li kao takav biti sproveden bez novog zaduživanja u 2022. godini sagovornik Portala RTCG podsjeća da je više puta ukazao da plan “Evropa sad” ima smisla, kako bi se ostvarila preraspodjela u smislu da više poreza plaća onaj koji ima više ili koji zarađuje više, a da se prednosti konačno ogledaju u rastu najnižih i prosječnih zarada. Takođe je, dodaje, ukazivao godinama da privreda trpi velike pritiske zbog visokih opterećenja, te da njihovim smanjivanjem treba stvarati uslove za suzbijanje sive ekonomije na tržištu rada, odnosno širenje poreskog obuhvata. To smatra opravdanim ciljevima.

Da li je budžet kao sredstvo za dostizanje tih ciljeva dobro projektovan, kaže, vidjeće se veoma brzo.

“Da ponovim, plan ‘Evropa sad’ isključivo ima smisla ako se realizuje od sopstvenih sredstava, i ako se, postojećim, ali i mnogim drugim mehanizmima koji nijesu upotrebljeni, izvrši neophodna socijalna i ekonomska redistribucija. Dakle, ako treba da se dodatno zadužujemo, a ionako smo prezaduženi, onda se ne radi o planu, već o jednostavnom novom ino zaduženju za povećanje tzv. lične potrošnje. Uvjeren sam da postoje mehanizmi da se plan realizuje bez dodatnog duga i očekujem da odgovorni to na djelu pokažu”, kazao je Damjanović.

Ukazuje da ne bi bilo dobro ni da se tokom godine povećavaju pojedini porezi, poput PDV-a, kao zamjena za novo zaduživanje, ili da se na jesen traži dodatno zaduživanje.

“Prosto, radikalnim udarom na sivu ekonomiju koja u Crnoj Gori nije manja od 35-40% BDP-a, a to je skoro dvije milijarde eura u sivoj zoni, može se i mora doći do dodatnih budžetskih prihoda neophodnih za realizaciju plana. Naporedo, mora se povećavati i tzv. investiciona, kako javna, tako i privatna, potrošnja, jer održavanje ovog novog nivoa zarada, kao i nastavak rasta zarada i penzija, što bi svakom dobronamjernom morao da bude cilj, isključivo je moguće kroz ekonomski razvoj i rast, a čega nema bez investicija, zapošljavanja i stvaranja nove vrijednosti”, kazao je Damjanović.

Kao v.d. Uprave prihoda i carina Damjanović je, prema ocjeni javnosti, zabilježio značajne rezultate. Na pitanje da li očekuje da će Uprava nastaviti rad dinamikom kojom je to započeto u periodu njegovog v.d. stanja Damjanović kaže da se nada vremenu kad će institucije biti važnije od ljudi koji ih vode.

“Prosto, bez oporavka urušavanih i politizovanih institucija nema nam mrdanja. Trudio sam se da u sedmomjesečnom periodu da postavim temelje za oporavak Uprave, a zapošljeni i šira crnogorska javnost su najbolje dali ocjenu tog truda. Temelji su postavljeni, pa se nadam da će se nastaviti za razvojem Uprave prihoda i carina, kao jedne od ključnih institucija sistema. Naročito pažljivim rukovođenjem ljudskim resursima, kao najvažnijem dijelu sistema”, kazao je.

Damjanovića kaže i da zabrinjava činjenica da, sad već više od godinu, Uprava prihoda i carina, koja je nastala spajanjem tri bivše uprave, funkcioniše u v.d. stanju, da još uvijek nije raspisan konkurs za direktora i pomoćnike u punom kapacitetu, niti su imenovani svi neophodni vršioci dužnosti pomoćnika.

“Zašto je to i dan danas tako nije mi poznato, a odgovor bi trebalo tražiti u Vladi, odnosno resornom Ministarstvu”, kazao je Damjanović i dodaje da, nakon što mu nije produžen mandat u Upravi, nije bilo razgovora o nekoj novoj funkciji u nadležnosti Vlade.

“Prosto svako radi svoj posao onako kako misli da treba. Već petnaestak godina sam na javnoj sceni i činjenica da sam trenutno bez angažmana je nešto što se može desiti i dešava se bilo kome, pa što bi rekli stari ‘sve s narodom’. Biće posla, samo da je zdravlja”, zaključio je Damjanović u razgovoru za Portal RTCG.