Referendum-nova opcija za deblokiranje Bregzita

Tri mjeseca uoči predviđenog datuma izlaska iz Evropske unije, Velika Britanija se nalazi u haosu zbog nemogućnosti dogovora oko plana premijerke Tereze Mej za buduće trgovinske veze sa blokom i sprječavanje “tvrde” irske granice, oko čega nije dobila željene garancije na samitu EU prošle nedjelje, pa je novi referendum sve češće spominjana opcija, pišu svjetski mediji.

Novi referendum način za okončanje zastoja

Blumberg (Bloomberg) piše da ideja koja je prije četiri mjeseca u hodnicima Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva izgledala smiješno, sada se ozbiljno razmatra.

“Da li je još jedan referendum izlaz iz blokade Bregzita? Govoreći privatno, neki ministri ga stalno pominju. Na konferenciji za novinare u utorak, lideri manjih opozicionih partija pozvali su Vladu da se pripremi za to.
Najznačajnije, premijerki Mej to se pojavilo kao mogući ishod. Ona i dalje kaže da se suprotstavlja toj ideji i da će to smanjiti povjerenje u politički proces – ali i samo pominjanje je pomak.“

Blumberg prenosi i argument za drugi referendum koji je iznio jedan ministar i koji je bio jednostavan: ako ništa ne može da prođe kroz Parlament – a izgleda da ništa ne može – pitanje se mora vratiti glasačima.

“Jedan ministar rekao je ove nedjelje da želi drugi referendum kako bi jasno potvrdio pristalicama Bregzita u Konzervativnoj stranci da alternativa sporazumu Mejove je da uopšte nema Bregzita. Čak i Najdžel Faradž (Nigel Farage), bivši lider Britanske stranke za nezavisnost (UKIP) koji je podržao glasanje 2016. godine, pozvao je pristalice da budu spremni na još jedan referendum.”

Blumberg zaključuje da je u prošlosti pretpostavka o drugom referendumu bila katastrofa za Mejovu, ali da je suštinski gledano to može izvući iz problema.

“Dvostepeno glasanje, gdje su ljudi prvi put pitani da li žele da ostanu ili odu, a onda, da li žele da izađu iz EU na osnovu sporazuma Mejove ili bez dogovora o Bregzitu, moglo je tumačiti njen plan kao kompromisnu pobjedu između dva ekstrema.”

Stranački aktivisti pritiskaju Korbina da podrži novi referendum

Aktivisti Laburističke partije koji žele da odbace Bregzit jer vjeruju da će on sprovođenje ljevičarskog manifesta učiniti nemogućim pokrenuli su novu kampanju za drugi referendum, piše britanski Gardijan (The Guardian) i ocjenjuje da taj potez lidera laburista Džeremija Korbina izlaže sve većem pritisku kako bi prestao da pruža otpor novom izjašnjavanju građana.

“Kampanjom upravljaju mladi ljevičarski laburistički aktivisti na čelu sa Majklom Česumom, bivšim članom upravnog odbora aktivističkog pokreta Pro-Corbin Momentum.”

List objašnjava da se u predlogu, između ostalog, navodi da taj potez oslobađa sve veće tenzije unutar laburista i odražava intenzivan pritisak koji primjenjuje dio pripadnika koji podržavaju Korbina kao lidera.

“Većina članova partije i pristalica se suprotstavljaju Bregzitu i većinski su za drugi referendum, dok se Korbin, doživotni euroskeptik, i neki od njegovih saveznika odupiru, vjerujući da bi drugi referendum mogao dovesti do velikog gubitka tradicionalnih stranačkih simpatizera u korist UKIP-a.”

Gardijan podsjeća da posljednja anketa Opiniuma za Observer, koja je rađena nakon što je britanska premijerka preživjela glasanje o povjerenju među njenim poslanicima, uprkos tome što 117 poslanika Torijevaca ne uspijevaju da joj pomognu, pokazuje da je podrška Laburistima u odnosu na konzervativce pala sa tri poena prije mjesec dana na samo jedan poen, uprkos krizi koja je zahvatila Vladu.

“Na pitanje da li u slučaju da parlament odbije sporazum Mejove, treba da bude još jedan referendum, 46 odsto odraslih u Velikoj Britaniji reklo je da bi trebalo definitivno ili bi vjerovatno trebalo, protiv je 40 posto… Među zagovornicima laburista 65 posto favorizuje ideju o drugom referendumu naspram 21 odsto koji se suprotstavljaju.“

Haos zbog napuštanja EU mogao je lako biti izbjegnut

Vašington post (The Washington post) piše da velika politička drama postaje nedjeljna, ponekad svakodnevna, pojava. Konzervativci, Laburistička stranka, Parlament i zemlja podijeljeni su oko onoga što žele da se desi u narednom periodu – iako se čini da se svi slažu u tome da im se ne dopada predlog Tereze Mej.

Post dodaje da ono što je neuobičajeno je koliko haosa sama Britanija stvara.

“U svakoj fazi gdje su vlada i parlament možda pokušali da ublaže tenziju, umjesto toga otkrili su opcije koje su povećale potencijal za političku, ustavnu i ekonomsku krizu”, ocjena je Posta koji dodaje:

“Pregovaranje i planiranje za napuštanje EU – u okviru oba scenarija sa i bez dogovora – bio je najveći napor politike britanske vlade tokom decenija. Vladini zvaničnici su preuzeli ogroman zadatak, koji se dodatno povećavao nakon što su shvatili da se planira i Bregzit bez dogovora.”

Post ističe i da nakon nekoliko godina loših izbora, putevi koji se trenutno nude izgleda da imaju tendenciju da vode ka većoj političkoj drami, ne manjoj.

“Još jedan referendum o Bregzitu bi takođe mogao da se pokaže neizbježnim ako Parlament ne može da prekine zastoj. Ali druga kampanja oko EU vjerovatno bi zemlju još više podijelila.

I nije jasno koje pitanje će biti postavljeno, ko bi mogao da se bavi kampanjom i kako, i da li bi bilo pravno obavezujuće za konačni dogovor vlade (ili ako bi to i mogao biti). Takođe se čini neizbježnim da bi zemlja morala da odloži ovaj Bregzit kako bi održala još jedno glasanje.”

Tri Bregzit izbora, nijedan dobar

Sirota Tereza Mej i njen nespretni plan za Britaniju o napuštanju Evropske unije. Šta god to bilo, njeni kritičari su protiv, ocjena je uredništva Njujork Tajmsa (The New York Times).

“Ako bi Britanci pratili njemačku štampu, našli bi predloge u tabloidu Bild da je nezvanični moto britanske politike postao: ‘Ako je istinito, onda ne želim da znam’. Ali tvrdokorni konzervativni bregzitovci koji su odlučili da pokušaju da svrgnu premijerku uoči samita Evropske unije ili Laburisti koji uživaju u ismijavanju premijerke najvjerovatnije ne čitaju Bild ili bilo koje druge “kontinentalne” novine“.

NYT objašnjava i da u jednoj od onih tradicija kojima Velika Britanija obiluje, stranački izazov Mejove morao je biti iniciran sa 48 pisama konzervativnih članova parlamenta.

“Jedno od 48 pisama o kojem se najviše govorilo bilo je pismo Ovena Petersona, bivšeg ministra za Sjevernu Irsku i ujedno vatrenog bregzitovca. Dio je glasio: ‘Bila je greška da se Bregzit očajnički tretira kao problem koji se rješava, a ne uzbudljiva prilika koju treba iskoristiti. Velika Britanija je peta najveća svjetska ekonomija. Mi smo ključni član NATO-a, stalni član UN-ovog Savjeta bezbjednosti, država Komonvelta, nuklearna snaga. Mi smo izvor engleskog jezika, opšteg prava i zauzimamo idealnu vremensku zonu za globalnu trgovinu. Ipak, od samog početka pristupili smo ovim pregovorima kao nemoćni i bezvrijedni pregovarač’.”

U tekstu se dodaje da je Mej kupila vrijeme, odlažući glasanje o njenom dogovoru ove nedjelje i preživjevši izazov konzervativaca.

“Prema pravilima, njeni Tori neprijatelji ne mogu započeti još jednu pobunu za godinu dana, i dok su željni da je ponize, oprezni su zbog rušenja cijele vlade iz straha od opštih izbora koji bi doveli do staromodnog ljevičara Koribina i njegove laburističke partije. Dakle, tri osnovne opcije nisu bitno promijenjene: ispregovarani sporazum, bez dogovora, ili bez Bregzita”, stoji u tekstu Tajmsa.

Slični Članci