Rast kamata se u posljednje vrijeme sve češće pominje kao neminovnost. Razlog za to nalazi se u činjenici da je ovaj mehanizam sredstvo obuzdavanja inflacije koja se na globalnom nivou nalazi na visini koja već decenijama nije bila zabilježena. Eurozona nije imala ovoliku stopu inflacije od 5% još od uvođenja zajedničke valute 1999. godine, a SAD inflaciju od 7% još od prvog mandata predsjednika Ronalda Regana. U finansijama postoji jedna zakonomernost koja glasi da kada kamate rastu onda berzanski indeksi padaju.
U ovoj analizi osvrnućemo se na pitanja koja su važna za razumijevanje berzi, sa posebnim osvrtom na tehnološke kompanije. Šta je kapitalizacija berze, a šta su berzanski indeksi i kako se određuju cijene akcija?
Berzanski indeksi – rast cijena akcija povećava vrijednost indeksa
Mada ima i robnih, berze su uglavnom tržišta gdje se trguje finansijskom robom. To su akcije preduzeća, obveznice, kako država tako i preduzeća, različite valute, kao i brojne druge hartije od vrijednosti, kao što su fjučersi ili opcije.
Važnost berzi najčešće se prikazuje kroz dva parametra: kapitalizaciju berze i berzanski promet. Kapitalizacija podrazumijeva vrijednost svih finansijskih instrumenata koji se na njoj kotiraju, a promet vrijednost onih instrumenata, čija se kupoprodaja obavi u određenom vremenskom periodu.
Ovo nam dosta govori o tome kada međusobno poredimo različite berze, ali zato ne baš previše kada posmatramo kretanja na jednoj berzi, sa željom da procijenimo ekonomska kretanja u privredi u kojoj se berza nalazi. Kapitalizacija berze može da se mijenja, jer kompanije mogu da odluče da se kotiraju na drugoj berzi koja im nudi veći pristup kapitalu. Promet zavisi i od vrste finansijskih instrumenata jer su neki manje a neki više likvidni itd. Za tako nešto služe berzanski indeksi.
Berzanski indeksi predstavljaju skup odabranih instrumenata čije cijene se prate na berzi. Na primjer, S&P 500 je indeks koji prati akcije 500 velikih američkih preduzeća; kada raste cena njihovih akcija, tako raste i vrijednost indeksa i obrnuto. Slični indeksi su Nikkei 225 u za tokijsku berzu, FTSE 100 za londonsku berzu, ili DAX za berzu u Frankfurtu. Rast cijena akcija predstavlja relativno brz i jeftin pokazatelj o ekonomskim kretanjima: promjene se vide iz dana u dan, umjesto da se čekaju mjesečni ili kvartalni podaci o kretanjima BDP-a, pa se njihova vrijednost pažljivo posmatra i od ljudi koji ne trguju na berzi ili koji nemaju ušteđevinu u fondovima koji na njima ulažu.
Kako se računaju cijene akcija? – uska povezanost cijene akcije i profitabilnosti kompanije
Cijene akcija računaju se na osnovu prikazanih i očekivanih prinosa u budućnosti. Kada preduzeće kreira dobit ono je kasnije isplaćuje u vidu dividende vlasnicima akcija, ali deo i zadrži za dalje investicije u poslovne poduhvate. Vlasnicima akcija uglavnom je svejedno – ako preduzeće dalje investira, porašće vrednost pojedinačne akcije, pošto se sada očekuje da dividenda u budućnosti bude još veća, pa za investitore nema razlike da li su dobili cijelu dividendu, samo njen dio ili čak ništa: ako im trenutno treba gotovina prodaće poneku akciju na berzi ali će zato njena cijena biti veća.
Cijena akcija zavisi od profitabilnosti kompanije: viši profit znači rast cijene akcija. Ako se profitabilnost smanji, isto tako će se smanjiti i vrijednost akcija. Tu na scenu stupaju kamate. Više kamate znače rast finansijskih troškova samog preduzeća – jer su krediti sada skuplji nego ranije, pa će zato i profit biti niži. Ali često, mnogo važnije su i indirektne posljedice rasta kamata: sa skupljim potrošačkim kreditima smanjuje se i generalna tražnja, pa se smanjuju i poslovni prihodi. Preko ova dva kanala rast kamata smanjuje profitabilnost preduzeća na berzi, što smanjuje vrijednost njihovih akcija.
U konačnici, to znači i smanjenje vrijednosti cijelih berzanskih indeksa. Ovaj mehanizam, samo u obrnutom smjeru, bio je zaslužan za dugogodišnji visoki rast berzanskih indeksa, daleko više nego što je to bio rast same privrede. Velike količine jeftinog novca negdje su morale da se odliju, što je dovelo do tolikog rasta cijena akcija da je veliki broj ekonomista počeo da primećuje da postoji raskorak između fundamentalnih pokazatelja pojedinih preduzeća (kao što je profitabilnost) sa njihovom cijenom akcija.
Tehnološke kompanije pred većim korekcijama
Ovo se naročito može primeniti na tehnološke kompanije. Da li prethodna teorija o povezanosti cijene akcija i profitabilnosti pada u vodu jer veliki broj tehnoloških kompanija beleži visoke (i rastuće) cijene akcija, premda nemaju iskazani profit ili čak ostvaruju gubitak? Pa ne baš, jer se cijene akcija ne posmatraju samo na osnovu istorijskih podataka kao što su profiti iz prošle godine ili prethodnog kvartala, nego i očekivani budući prinosi.
Zato cijene akcija rastu i padaju u skladu sa ekonomskim vijestima: najava novog modela električnog automobila povećaće cijene akcija Stelantisa ako investitori očekuju njegovu dobru prodaju. Ali nisu važne samo ekonomske, već i političke ili meteorološke vesti: ako dođe do suše u Brazilu, porašće cena akcija kompanija koje proizvode kafu u Etiopiji, Keniji ili Indoneziji: kafe na svjetskom tržištu će biti manje, pa će njena cijena porasti, i kompanije čija proizvodnja nije pogođena sušom, zaradiće više.
Za tehnološke kompanije se po pravilu očekuje da će njihova rešenja biti u širokoj upotrebi tek kroz nekoliko godina, i stoga su investitori spremni da danas trpe gubitke zarad budućih visokih prinosa. Cijena ovakvih akcija računa se kao sadašnja vrijednost tih budućih procijenjenih prinosa. Svi znamo da 1,000 dinara danas nema istu kupovnu moć kao i 1,000 dinara za 5 godina. Da bi se novčani tokovi poredili, onda se budući prilivi diskontuju da bi se dobila njihova sadašnja vrijednost.
Diskontovanje se vrši pomoću odabrane kamatne stope: što je kamata niža, to će i sadašnja vrijednost budućeg očekivanog novčanog toka biti viša. Ali važi i obrnuto: sa višom kamatnom stopom, sadašnja vrijednost tog novca se značajno smanjuje. Na primjer, ako procijenjeni prihodi nekog preduzeća iznose tokom narednih pet godina 100 eura godišnje, sa kamatnom stopom od 1% sadašnja vrijednost tog novčanog toka iznosi 485 eura, ali ako je kamatna stopa 5% onda je sadašnja vrijednost samo 433 eura. Ništa se fundamentalno nije promijenilo u poslovnim očekivanjima za dato preduzeće, ali je zato cijena akcija sa rastom kamata postala mnogo niža.
Izvor: Talas.rs
