Akcija za socijalnu pravdu (ASP) preporučilaje da Ministarstvo finansija razmotri model uvođenja maksimalne kamatne stope za kredite ne samo kod banaka, već i drugih subjekata koji pozajmljuju novac, poput mikrokreditnih institucija.

Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković oštro je reagovao na inicijativu ASP da država postavi gornju granicu kamatnih stopa, tvrdeći da problem nije u bankama, već u kompleksnom sklopu tržišnih uslova, rizika i ekonomske stabilnosti.

– Bez stabilnog bankarskog sistema nema razvoja privrede ističe Pejaković za Pobjedu, naglašavajući da kamatne stope nijesu samo brojke, već pokazatelj čitavog ekonomskog ekosistema od političke stabilnosti do javnog duga.

On kaže da populizam lako zamagljuje suštinu ,,ali pravo rješenje zahtijeva dublje razumijevanje i ozbiljan rad na domaćem terenu”.

POPULIZAM

Pejaković navodi da su kamate mnogo veće od broja. One su, kako kaže, ogledalo ekonomske stabilnosti, rizika na tržištu, strukturiranosti i same produktivnosti privrede. Navodi da je populizam prisutan i da je lako napadati bankarski sektor, ali da bi istinsko rješenj e zahtijevalo rad na stabilnosti, finansijskoj pismenosti i privrednom jačanju.

– Ključ je u jačanju ekonomskog okruženja koje bi dugoročno omogućilo povoljnije kamate, umjesto neutemeljenih napada na bankarski sektor poručuje Pejaković koji ukazuje na potrebu stabilnog ambijenta i poboljšanja domaćih ekonomskih uslova kako bi se postigle povoljnije kamatne stope.

– Složićemo se sa stavom da politička stabilnost, viši nivo produktivnosti, strukturiranosti privrede, kreditnog rejtinga, gdje imamo pozitivne pomake, smanjenje javnog duga, budžetski deficit, uklanjanje sistemskih rizika, gdje su i sudski postupci u naplati potraživanja banaka ročnosti prosječno preko tri godine, kao i predvidljivost ambijenta za investiranje dio su domaćih zadataka koje treba da uradimo da bismo imali niže kamatne stope od prisutnih. Pored domaćih uslova, imate i međunarodna kretanja, od finansijskih rizika, prirodnih katastrofa, pandemije do inflacije, koja se smanjuje, a time i osnovne kamatne stope Evropske centralne banke EURIBOR što se odražava i na anuitete naših klijenata, odnosno kamatne stope kod kredita sa varijabilnom kamatnom stopom. Da ne pojašnjavam koliko smo podložni spoljnim uticajima kao mala zemlja u globalnim kretanjima kaže Pejaković.

STANDARDI I KONTROLA

Prema njegovim riječima, trebalo bi raditi na ambijentu i promjeni svih elemenata koji utiču na nivo kamatne stope na domaćem terenu ,,što bi jedna NVO trebalo da radi, a ne kroz neutemeljene, bombastične iskaze da daj e sebi promociju u uvijek lukrativnom napadu na poslovanje banaka”.

– Banke su najkvalitetniji dio crnogorske privrede. Rade po međunarodnim standardima, pod svakodnevnom su kontrolom kako regulatora Centralne banke, preispitivanja pokazatelja od strane MMF-a, Svjetske banke, Evropske investicione banke i drugih međunarodnih institucija, tako i eksternih međunarodnih revizorskih kuća tzv. velike četvorke i ocjene su uvijek pozitivne u decenijskom nizu godina. Banke u Crnoj Gori i te kako rade na unapređenju privrede što se odražava i kroz rast BDP-a, jer bez jakog, kvalitetnog, likvidnog, solventnog, dobro kapitalizovanog bankarskog sistema, kakav jeste crnogorski bankarski sistem, upitno je na koji način bismo mogli nadati se razvoju i napretku privrede i društva. Shvatam negdje intenciju kritike, ali trebalo bi se prvo, figurativno rečeno, pogledati u ogledalo. Naravno, moramo raditi na finansijskoj pismenosti i načinima na kojima se traži kredit kod banke, j er imate mnoge klijente koji imaju viziju, ne pitaju za kamatnu stopu, žele kredit kod banke, ali nastupaju bez biznis plana, fizibiliti studije, a to je problem za bankare ističe Pejaković. On dodaje da imamo privredna društva koja danas imaju kredite kod banaka ispod 3,6 odsto na godišnjem nivou, ili ispod osnovne kamatne stope ECB EURIBOR-a.

– Nije tajna, u pitanju je bonitet klijenta, dobra istorij a poslovanja, plaćanja svih obaveza kako prema banci, tako i prema državi i kvalitetni pokazatelji poslovanja iz kvartala u kvartal, sa vizijom i kvalitetnom pozicijom na tržištu, još ako ima izvoz, utoliko bolje objašnj ava Pejaković dodajući da su banke prethodnih godina radile uz realno negativne kamatne stope. Govoreći o odnosu kamata na depozite i plasmane banaka, on je saopštio da u našem sistemu imamo četiri odsto kamate na depozite na godišnj em nivou, što, kako je istakao, nema niti u regionu, niti u EU.
– Da ponovimo, kolika je najveća kamata na depozite fizičkih lica, a koliko je najniža kamata na plasmane najboljim klijentima banke? Jeste zbunjujuće za ljude van struke. Da prevedem, za neupućene kada smo imali 2022. godine inflaciju statistički iskazanu od 17,2 odsto, a prošle godine od 8,6 odsto na godišnjem nivou prosječna kamatna stopa u bankama je bila ispod šest odsto na godišnjem nivou. Da li su klijenti po tom osnovu ostvarili benefit, prepustio bih sud čitaocima. Koliko su porasle kamatne stope na bankarske plasmane, a koliko, recimo, osnovne životne namirnice, stambena izgradnja i sami stanovi ili kuće, koliko iznose majstorske dnevnice danas, a koliko su bile samo prije dvije, tri godine? Da pojasnim, da li bi klijent banke, koji je kupio stan prije tri godine, mogao danas da kupi isti stan za isti iznos ili je ostvario kapitalnu dobit od preko 60 odsto na uloženo upućuje pitanja Pejaković.

PUNJENJE BUDŽETA

On dodaje su banke lani platile 27 miliona eura poreza i popunile budžet ,,za plate ljekarima, profesorima, službenicima”

– Kolika je inflacija zbirno bila u zadnje tri godine? Da li se zna da je novac kao i svaka roba, danas što možete kupiti za 1.000 eura teško da možete za isti novac istu robu kupiti za godinu, a malo je kredita koji se traže ispod pet godina ročnosti kazao je Pejaković.

On je saopštio da podaci Centralne banke pokazuju da su kamatne stope na novoodobrene kredite u avgustu na mjesečnom nivou porasle, efektivna 0,64 procentna poena na 6,73 odsto, a nominalna na 0,45 procentnih bodova na 6,08 odsto.

– To je ta ,,ogromna kamata koju banka u prosjeku naplaćuje na godišnjem nivou!? Đe su uključeni cij ena novca, rizici naplate, pravno angažovanje u naplati kredita u kašnjanju, operativni troškovi, troškovi IT-a koji je u bankama enorman, sajber sigurnosti, rizika transformacije ročnosti gdje su preko 90 odsto depoziti do godinu, a žele se stambeni krediti do 30 godina, premije osiguranja, premije za fond za zaštitu depozita, fond za sanaciju itd. U pitanju je igra velikih brojeva i onda neupućenim ljudima odjekuje 146 miliona eura dobiti banaka prošle godine, ali stavite taj iznos u odnos sa bilansnom sumom od oko 6,8 milijardi eura, vidjećete da je dobit niža od dobiti nekih drugih branši privrednih. Mali je prostor u dnevnim novinama za opis poslovanja banaka kaže Pejaković.

Ističe i činjenicu da je regulatorno tri godine bila zabranjena isplata dividende za banke.

– Ne znam da je bilo zabranjeno za neko drugo privredno društvo gdje je privatni kapital u pitanju, odnosno i samostalno raspoređivanje zakonskih prihoda, pored plaćenih poreza i doprinosa. Kako kao akcionar, vlasnik banke, da dođem do benefita dobrog poslovanja, osim kroz dividendu ili prodaju akcija. Zakonski je zabranjeno da akcionar ima povoljnije uslove od drugih klijenata zaključuje je Pejaković.

ASP: Maksimalna kamatna stopa trebalo da bude razumna, a ne zelenaška i enormno profiterska

Iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP) su rekli daje njihova preporuka Ministarstvu finansija u cilju zaštite korisnika kredita od ogromnih kamata kojima su dugo godina izloženi.

– Dok Ministarstvo finansija okončava javnu raspravu o dopunama Zakona o kreditnim institucijama, za građanstvo i privredu ostaje problem velikih kamatnih stopa koje bez ograničenja diktiraju banke u cilju sticanja što većih zarada naveli su iz ASP.

Iz te NVO navode daje osambanaka koje posluju u Crnoj Gori ukupno na kraju prošle godine prikazalo neraspoređenu dobit od čak 230 miliona eura, a tri su navele isplatu dividendi od ukupno oko 26 miliona.

– Trenutna prosječna efektivna kamatna stopa, odnosno svi troškovi kredita, kod banaka je oko sedam odsto, dok je kod mikrokreditnih institucija ne što preko nevjerovatnih 20 odsto, pa se postavlja pitanje da li je to zelenaška kamata. U isto vrijeme, banke imaju ogromne količine novca koje građani i privreda drže kodnjih, akamag te na te depozite su jako niske i u prosjeku do 0,5 odsto ili neznatno više za privredna društva rekli su iz ASP.

Ovolika razlika između kamata kada se pozajmljuje novac i kamata koje finansijske institucije odobravaju kada one pozajmljuju novac jeste jedan od parametara koje treba koristiti prilikom određivanja gornje granice za kamatne stope, uz ostale parametre koje diktira ne samo domaće, već dijelom i evropsko bankarsko tržište. ASP je ukazao da bi maksimalna kamatna stopa trebalo da bude razumna i optimalna ,,a ne zelenaška i enormno profiterska”, te ju je potrebno defmisati zajedničkim dogovorom uz uključenje svih zainteresovanih subjekata, a treba je propisati ili kroz posebno poglavlje Zakona o kreditnim institucijama ili kroz paralelne dopune Zakona o obligacionim odnosima, gdje se već dijelom nalaze pojedine odredbe o ugovorima o kreditima.

– Nedavni prijedlog zakona o kamatama za potrošačke kredite, koji je u skupštinskoj proceduri, nije dovoljan da zaštiti građanstvo i privredu od prekomjernih kamatnih stopa. Naime, on se odnosi samo na potrošačke kredite, dok istovremeno najveću kamatnu stopu vezuje za prosječnu efektivnu kamatnu stopu uvećanu za 100 odsto saopšteno je iz ASP.

ASP je u okviru preporuka predložio da se zakonski defniše da vlasništvo u crnogorskim bankama bude potpuno transparentno i domaće kreditne institucije trebalo bi da budu zakonski obavezane da prikažu kao krajnje vlasnike pojedince, koji ostvaruju prihode od tog vlasništva, a u cilju povećanja transparentnosti vlasništva i time veće kontrole porijekla novca.

– Trenutno se u Crnoj Gori bilježe primjeri da su krajnji vlasnici sakriveni iza firmi registrovanih u of šor (off shore) zonama ili iza kastodi računa, ali i suprotni primjeri gdje je krajnje vlasništvo više ili manje transparentno, odnosno poznato rekli su iz te NVO.

Izvor: Pobjeda