Crna Gora je jedna od rijetkih turističkih zemalja koja nema operativni program oporavka poslije kovida, kazao je za Mediabiro prof. dr Rade Ratković.

On je ocijenio da je Strategija razvoja turizma, koja je, kako navodi, urađena na neuobičajeno kratko vrijeme – do 2025. godine, trebala biti strategija oporavka ili revitalizacije turizma nakon korone, ali se time nije bavila.

„Ona je puna načelnih ciljeva koji nijesu sporni, ali ne rješavaju ništa konkretno. Mi u 2020, 2021. i evo u 2022. nažalost idemo u pravcu koji ne vodi ka oporavku, nego ka „zakucavanju“ na pogrešne strateške izbore, prvo tržišne, jer smo koncentrisani na siromašno, regionalno tržište, a onda se i ništa strateški nije napravilo da krenemo ka tržišnom repozicioniraju“, naveo je Ratković.

On je kazao da Mediteran, odnosno zapadno-evropske turističke zemlje, žive dominantno na birtanskom tržištu, njemačkom, skandinavskom, francuskom, te da nema razloga zbog kojeg se i Crna Gora ne bi tako pozicionirala.

„Međutim, mi smo sami krenuli istočno, ka siromašnijim tržištima, ka daljim tržištima koja ne generiraju dugu sezonu, gdje je manja platežna sposobnost gostiju, koji nemaju mogućnost da Crnoj Gori donesu turističku potrošnju kao gosti sa Zapada“, smatra Ratković.

Istakao je da je dodatni problem za Crnu Goru i turizam bez domicilnih radnika.

„Radnici masovno odlaze, Hrvatska im daje mnogo bolje uslove. Naši radnici imaju turističkog iskustva, nemamo jezičke barijere i na neki način poznaju tu destinaciju. Dakle, mi imamo turizam bez radnika, jer radnici neće da prihvate da im životna sudbina bude da rade dva i po ili tri mjeseca i da imaju male plate“, naveo je Ratković.

Dodao je i da je tendencija da se od 90-ih pa nadalje preusmjerimo sa zapadne ka istočnoj orjentaciji i „bratskim tržištima“, čime smo destinaciju opteretili sekundarnim stanovima i doveli do toga da su nam sva primorska mjesta ekološki, ekonomski i socijalno neodrživa, po kriterijumima i indikatorima EU.

„Moramo naći rješenje kako da to saniramo, možda na način da rezervišemo ostrvo Školj, da se na njemu ništa ne gradi, već da bude veliko, uređeno kupalište, do kojeg bi se išlo čamcima na ekološki pogon, kako ne bi bilo zagađivanja, te uz garaže i uređenje saobraćaja u gradu, imali bismo atraktivniju destinaciju za odmor“, zaključio je Ratković.

Izvor: MediaBiro