Ljudi su demotivisani da rade i da se obrazuju za rad u oblasti turizma, jer ne mogu naplatiti svoje napore, ocijenio je dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve Rade Ratković.
“Kad se radi o osoblju, prema mom mišljenju, najveći problem je motivacija. Kako će neko biti motivisan ako je radno angažovan dva i po mjeseca tokom ljetnje sezone za platu od 300 eura”, pitao je Ratković.
On je istakao da ukoliko radnici nijesu zadovoljni, neće biti ni gosti.
“Odsustvovali smo sa međunarodnog turističkog tržišta gotovo tri decenije, bili smo prisutni isključivo na regionalnom tržištu gdje nijesmo imali motivaciju da edukujemo kadar, radno razdoblje bilo je kratko, samo nekoliko mjeseci, a plate vrlo niske”, rekao je Ratković za Radio Tivat.
Kasnije, prelaskom dominantno na rusko tržište, situacija se nije mijenjala, pa su ljudi demotivisani da rade u turizmu, jer ne mogu naplatiti svoje napore.
“Potrebno je da naša turistička privreda bude aktivna od 170 do 180 dana godišnje, ili najmanje 150 do 160 dana, kao što smo imali u 90-im godinama, da težimo standardima Italije, Španije i drugih razvijenih zemalja Mediterana”. ocijenio je Ratković.
Na taj način, kroz produženje turističke sezone, generišu se veći direktni i indirektni prihodi, kojima se mogu osigurati veće plate u turističkom sektoru.
“Naše osoblje, uprkos svim kritikama, i dalje ostaje bolji dio naših turističkih resursa. Ukoliko ne obezbijedimo produžetak sezone i rast prihoda, pa time i zarada, suočićemo se sa velikim odlivom radne snage, koja će odlaziti prije svega u Hrvatsku, gdje su ovi poslovi plaćeni nekoliko puta više, a onda i u druge zemlje EU”, smatra Ratković.
Odgovarajući na pitanje da li se u Crnoj Gori shvata da masovni turizam ne bi trebalo da bude cilj, rekao je da se deklarativno shvata, ali da se u suštini još ne bilježi značajan napredak.
“Veliki betonski mastodoni i dalje rastu, investitori i dalje dobijaju podršku institucija za izgradnju u zaštićenim zonama. Čak sam čuo i mišljenje da je status područja Kotor na Listi svjetske prirodne i kulturne baštine Uneska razvojna prepreka”, kazao je Ratković.
