Iran ima zvaničnu stopu inflacije od preko 40%, a desetine miliona ljudi bore se s galopirajućim troškovima života. U tom kontekstu, vojni sukob s Izraelom bio je posljednje što Iranci žele, piše ekonomski novinar iz Teherana Behrang Tajdin za BBC.
Od napada na iranski konzulat u Damasku 1. aprila, vrijednost iranskog rijala je pala za dodatnih 10% u odnosu na američki dolar.
Mnogi su zabrinuti da će to prije ili kasnije dovesti do povećanja cijena mnogih proizvoda, od mobilnih telefona preko kućanskih aparata do hrane.
Iranska vlada kontroliše cijene nekih osnovnih artikala kao što su hljeb i gorivo, te dozvoljava uvoz mnogih artikala po preferencijalnom kursu. Ali cijene mnogih proizvoda i dalje prate kurs na otvorenom tržištu.
Otkako su se SAD povukle iz iranskog nuklearnog sporazuma 2018. i ponovo uvele opsežne sankcije Iranu, posebno ograničavajući njegovu sposobnost izvoza sirove nafte, iranska ekonomija se bori s niskim (ili čak negativnim) rastom i visokim stopama inflacije.
Ono što trenutno brine mnoge ljude u Iranu je kako bi Izrael mogao odgovoriti. Svaka daljnja eskalacija mogla bi još više devalvirati njegovu valutu, što bi još više podiglo cijene, produbljujući trenutnu krizu troškova života, zaključuje Tajdin.
Izvor: BBC
