U Crnoj Gori nezaposlenost je i dalje velika, o čemu govore konstantne brojke Zavoda za zapošljavanje (odnosno biroa rada) po kojima je i sada oko 40.000 nezaposlenih. S druge strane, u Crnoj Gori je u drugom kvartalu godine aktivnog, odnosno radno sposobnog stanovništva bilo 321,6 hiljada, od kojih je 280 hiljada ili 87,1 odsto zaposlenih i 41,6 hiljada ili 12,9 procenata nezaposlenih lica, pokazali su novi podaci Uprave za statistiku. A ovim podacima se prekjuče javno pohvalio odlazeći premijer Dritan Abazović prikazujući te “učinke” rezultatima rada izvršne vlasti.
Prema ocjeni Ines Mrdović iz NVO Akcija za socijalnu pravdu, naša statistika vrlo često otvara više pitanja nego što daje odgovora, te da često više zbunjuje nego što informiše javnost.
– Ako broj nezaposlenih već godinama ne pada ispod 40 hiljada, onda se nemate čime specijalno hvaliti, jer zapravo nijeste uspjeli ozbiljnije ni da “načnete”, a kamoli riješite ovaj problem. Možda bi predstavnici tehničke vlade, kada se hvale brojkama o broju novozaposlenih, trebalo da pođu u neki od gradova na sjeveru zemlje i popričaju malo sa građanima, pa da se stvarno uvjere u razmjere nezaposlenosti i ukupno siromaštva, umjesto što im prikazuju nekakvu “ružičasto statističku” realnost, ocjenjuje za “Dan” Mrdović.
Ističe da je činjenica da je u kratkom vremenskom roku došlo do znatnog skoka aktivnog broja stanovništva u zemlji, a znajući da je u zemlji sredinom godine bilo bezmalo 100 hiljada stranaca (dominantno Rusa i Ukrajinaca) na privremenom i stalnom boravku, i po osnovu privremene zaštite, to otvara pitanje da li su u statistiku uvršteni strani državljani i po kojim osnovama.
– Nije poznato koliko je stranaca, od kojih su mnogi došli sa značajnim finansijskim sredstvima, u međuvremenu otvorilo firme i po tom osnovu steklo zaposlenje. Drugim riječima, nije poznato koliko je u toj ukupnoj statistici zaposlenih domaćih, a koliko stranih državljana, i da li se podaci o broju nezaposlenih odnose samo na domaće državljane, pa to ukupno “krivi” sliku o stvarnom obimu zaposlenosti i nezaposlenosti u zemlji, ukazuje Mrdović.
Građanski aktivista Dževdet Pepić naglašava da je već više nego poznato da nam statistika može poslužiti i kao “brojke, kada nešto hoćemo da prikažemo kao dobro, kada nam to ide u prilog, ili kao loše kada nam nešto ne odgovara”.
– A i ono što je kod mnogih u najmanju ruku sumnjivo, jeste i to da li se mi možemo pohvaliti baš preciznom i na jasnim principima iskazanoj statistici. Što se tiče broja aktivnog stanovništva od 321,6 hiljada. A od toga je broj zaposlenih, sa kojim se hvali Vlada sa rekordnom zapošljenošću od 87,1% i 41,6 hiljada 12,9% nezaposlenih lica. Do te i takve brojke možda se može (a i svi su izgledi i želi) doći, uračunavajući u spisak zaposlenih i sezonsku radnu snagu. Za koju se zna da nam je naročito tokom ljetne sezone kod nas radno angažovana. A u te i takve zaposlene, uračunava se i nedomicilno stanovništvo, kako iz regiona, tako i šire. No ono što se svakako mora primijetiti, da se i baš nešto nije toliko razvila, prije svega mislim tu na privredu, da bi se drastično smanjio broj nezaposlenih. Na stranu ovom prilikom i to što ima i onoga da mnogi koji i rade, za to i ne primaju redovnu nadoknadu. Uz sve ovo, iako ovo i nije vezano baš za zaposlene i nezaposlene, moram da naglasim, da se i kod nas statistika koristila i da nam “ukaže” to koliko nam dnevno treba, da izdvajamo za hranu radi golog preživljavanja. Ono što sigurno znam, bez obzira što i kako se neko poziva i koristi statistiku, jeste to da se ovi podaci i baš ne mogu toliko pouzdano koristiti, da bi se moglo opisati, pa i objasniti, stanje u društvu. Jer, ove i ovakve brojke, po mojem skromnom sudu, i ne daju nam baš najjasniju sliku o našim svakodnevnim problemima i situacijama, smatra Pepić.
Najviše radno aktivnih srednjoškolaca
Najviše radno aktivNajveće učešće u obrazovnoj strukturi aktivnog stanovništva imaju lica sa završenim srednjim obrazovanjem i to 58,3 odsto, zatim 34,4 procenta lica sa završenim višim ili visokim obrazovanjem i 7,3 odsto lica sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem. Najveće učešće u obrazovnoj strukturi stanovništva van radne snage imaju lica sa završenim srednjim obrazovanjem i to 52,6 odsto, zatim 39 procenata lica sa završenom osnovnom školom ili niže, a preostalih 8,3 posto su lica sa završenim višim ili visokim obrazovanjem.ih srednjoškolaca.
Izvor: Dan
