Pandemija korona virusa jeste usporila, ali nije zaustavila priliv stranih direktnih investicija. U Crnu Goru je za 20 mjeseci uloženo više od 1,2 milijarde eura, saopštio je u intervjuu za Dnevne novine izvršni direktor Savjeta stranih investitora Crne Gore Ivan Radulović.
Koliko je pandemija korona virusa negativno uticala na poslovni i investicioni ambijent, kako u svijetu, tako i u Crnoj Gori?
Radulović: Pandemija korona virusa rezultirala je opsežnim socijalno-ekonomskim uticajima, izlažući značajan broj kompanija riziku da okončaju poslovanje. Kriza je posebno pogodila mala i srednja preduzeća i njihove zaposlene. Mnoge vlade preduzimaju korake kako bi umanjile negativne uticaje korona virusa na poslovanje i zaposlene. Neophodni su efikasna politika i fiskalni odgovori na nacionalnom nivou, kao i resursi i alati koji će im pomoći da prevaziđu ovaj ekonomski šok. Najveći izazov sa kojim se mala i srednja preduzeća danas suočavaju je pristup finansijama, što je bio izazov za mnoge kompanije i prije nego što je započela ova kriza. Svaka kriza je istovremeno i šansa, pa su otvorene nove mogućnosti za mala i srednja preduzeća za prelazak na digitalno poslovanje i transformaciju. Ovo je posebno došlo do izražaja u oblasti e-trgovine. Digitalizacija i tehnologija moraju biti u funkciji podrške razvoja malih i srednjih preduzeća. Na tom planu očekujemo i jači odgovor nove vlade u narednoj godini.
Za mnoge zemlje u razvoju SDI igraju ključnu ulogu kao izvor finansiranja, s potencijalom da ojačaju ekonomsku otpornost ovih zemalja tokom krize i podrže rast zaposlenosti i ekonomsku transformaciju kroz fazu oporavka. Korona virus je dramatično uticao na globalizaciju, usljed čega su poremećeni tokovi stranih direktnih investicija. Prema UNCTAD-u, očekuje se da će se globalni tokovi SDI smanjiti između 30 i 40 odsto tokom 2020/21. godine. Ako kontrakcija globalnih stranih direktnih investicija traje neko vrijeme, posljedice po zemlje u razvoju biće ozbiljne.
Koliko je ulazak Crne Gore u NATO, doprinio da se naša država pred investitorima pozicionira kao zemlja u koju su ulaganja sigurna?
Radulović: Od kada je Crna Gora postala punopravna članica NATO-a 2017. godine, došlo je do značajnog povećanja priliva stranih direktnih investicija. Zvanični podaci za 2018. godinu govore da je gotovo polovina stranih direktnih investicija u 2018. godini potekla iz članica zemalja NATO-a.
Pojava korona virusa jeste usporila, ali nije zaustavila priliv stranih direktnih investicija u Crnoj Gori. Prema preliminarnim podacima Centralne banke, za devet mjeseci 2020. godine u Crnu Goru se slilo 506,8 miliona eura. Ako tome dodamo i da je tokom 2019. godine priliv stranih investicija iznosio 778 miliona eura, dolazimo do podatka da je u našu državu za 20 mjeseci uloženo više od 1,2 milijarde eura.
Kada je riječ o investicionim aktivnostima članica kompanija Savjeta, pandemija korona virusa nije značajnije poremetila naše planove. Kompanije članice Savjeta stranih investitora nastavljaju sa ulaganjem u Crnu Gori i sa realizacijom planiranih investicija da kao što je već najavljeno, u periodu 2020-2022. godina ulože okvirno 1,5 milijardi eura. Riječ je o planiranim dugoročnim investicijama koje imaju za cilj zaokruživanje započetih projekata, kao i unapređenje postojećih poslovnih procesa.
Prema investicionim planovima naših kompanija članica, najveća ulaganja se očekuju u sektorima turizma (okvirno 640 miliona), energetike (okvirno 166 miliona), elektronskih komunikacija (okvirno 90 miliona), trgovine (okvirno 10 miliona), osiguranja (okvirno devet miliona), pomorstva (okvirno četiri miliona), dok će investicije EBRD-a iznositi okvirno do 300 miliona eura.
Ima li najava o dolasku novih investitora u Crnu Goru? Je li i dalje Crna Gora atraktivna za ulaganja?
Radulović: Vjerujemo da će crnogorska ekonomija u narednim godinama i dalje biti pod snažnim uticajem investicija. Sprovođenje mjera konsolidacije javnih finansija pozitivno će uticati na razvoj ekonomskih aktivnosti kao i na mjere usmerene na optimizaciju javnog sektora. Vlada treba da nastavi borbu protiv sive ekonomije, što zahtijeva odlučnu reakciju relevantnih institucija i važan je faktor za fer tržišnu konkurenciju. Takođe, željeli bismo da naglasimo značaj predvidljivog i transparentnog poslovnog okruženja za dalju uspješnu realizaciju novih investicija. Ograničavajući faktor mogao bi biti nedostatak diverzifikacije crnogorske ekonomije koji bi mogao u potpunosti smanjiti pozitivne efekte stranih investicija. Od posebnog je značaja da se nastavi sa sprovođenjem mjera u oblastima vladavine prava i efikasnosti pravne zaštite, poboljšanja ekonomskih uslova i poslovne klime, poboljšanja infrastrukture i realizacije novih infrastrukturnih projekata, održavanja stabilnosti, uz očuvanje povjerenja u finansijski sektor.
Ima li interesovanja za ulaganja na sjever države?
Radulović: Odavno se govori da je sjever Crne Gore naša velika razvojna prilika. Ipak, ova 2021. godina, možda, prvi put daje naznake da će to zaista biti tako. Svi nestrpljivo čekamo prve kilometre crnogorskog auto-puta koji će biti otvoren u novoj godini. Čini mi se da je i ski infrastuktura sa novim stazama i žičarama značajno ojačana i daje dobre osnove da za par godina crnogorski sjever, posebno region Bjelasice i Komova, postane ozbiljan regionalni ski-centar. Stoga me zaista ohrabruje što se trenutno gradi desetak ozbiljnih, novih hotela u Kolašinu i na Žabljaku, uglavnom zahvaljujući realizaciji programa ekonomskog državljanstva (Citizenship by Investment), koji omogućava aplikantima koji prođu ozbiljne provjere o ocjeni međunarodne podobnosti, da investiraju u pomenute hotele.
Smatram da će, kada u Kolašin, a potvrđeno je da hoće, uskoro dođu Swissotel, Westin i slični brendovi, to mnogo značiti za turističku ponudu, kako u smislu prihoda, tako i u smislu poslovnih prilika za naše ljude, koji će radeći sa najboljim svjetskim GM-ovima i usvajajući standarde poslovanja ovih hotela, podizati cjelokupan nivo naše turističke privrede.
Da li očekujete od nove vlade da ubrza administrativne procedure koje su investitori ranije označavali kao otežavajući faktor u poslovanju?
Radulović: Pred novom vladom je puno izazova, imajući u vidu da je situacija sa pandemijom uticala na promjene poslovnih politika i da je na globalnom nivou uticala na pad ekonomske aktivnosti u sektorima turizma, saobraćaja, energetike i dr., a sa druge strane podstakla je razvoj ICT sektora.
U narednom periodu treba donositi hrabre, odgovorne odluke koje će stimulisati razvoj ekonomije u svim sektorima. Vjerujemo da će se nova vlada na pravi način odnositi prema ovim izazovima, te da će nastaviti partnerstvo sa poslovnom zajednicom u Crnoj Gori na građenju stimulativnog poslovnog ambijenta.
Takođe, iskreno vjerujemo da će Vlada, u skladu sa usvojenom odlukom na sjednici Savjeta za konkurentnost iz decembra 2019. godine, formirati “digitalnu koaliciju” kao koordinaciono i savjetodavno tijelo za oblast digitalne transformacije sačinjene od predstavnika resornih institucija iz Vlade, predstavnika biznisa i naučno-akademske zajednice. Učešće svih društvenih subjekata koji imaju znanja, kompetencije i iskustva u ovim poslovima je od ključne važnosti za uspješnu digitalnu transformaciju. Crna Gora je mala država i ima potencijal, znanje i resurse da postane digitalna zona u ovom dijelu Evrope.
Bliska i kontinuirana komunikacija sa Vladom i organima javne uprave ostaje važan alat Savjeta za podršku našim članovima u razvoju i unapređenju njihovog poslovanja u Crnoj Gori. U tom smislu posebno važnu ulogu ima Savjet za konkurentnost.
Kako vidite dalji razvoj crnogorske ekonomije
Radulović: Dalji razvoj crnogorske ekonomije i društva podrazumijeva digitalizaciju kao razvojnu i transformacionu politiku i očekujemo da digitalna transformacija predstavlja jednu od ključnih politika Vlade u predstojećem periodu. Uspješna digitalna transformacija predstavlja veliku šansu za privredu što se pokazalo na primjeru drugih malih država, kao i država regiona. Savjet stranih investitora biće partner novoj vladi u svim ovim aktivnostima.
Izvor: CdM
