Prošlogodišnja sezona bila je apsolutno rekordna po svim parametrima, uključujući i prihode, kojih je za prvih devet mjeseci bilo više od 900 miliona eura. Inicijalne procjene govore nam da ćemo se primaći ili dostići milijardu eura prihoda, što će, nadam se, potvrditi i zvanični podaci Centralne banke, kazao je Dnevnim novinama ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.
DN: Rad Vašeg resora u protekloj godini obilježilo je usvajanje Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, čija su rješenja izazvala veliku polemiku u javnosti. Kako teče primjena ovog akta?
Radulović: Ministarstvo nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši preko urbanističko-građevinske inspekcije koja je organozovana u tri regije, sjevernu, centralnu i južnu. Sjedište sjeverne regije je u Bijelom Polju, centralne u Podgorici, južne u Baru, a uspostavljene su i kancelarije inspekcije u Budvi i Herceg Novom. U ovom trenutku inspekcijski nadzor obavlja 23 inspektora, a početkom 2018. planiran je prijem nedostajućih inspektora po regijama. Urbanističko-građevinska inspekcija je sa postojećim kapacitetom i uz novu organizaciju rada svakodnevno u obilasku terena, vršenju kontrola po prispjelim prijavama za građenje, kao i evidentiranju objekata koji se nelegalno grade. Tokom poslednje sedmice decembra realizovan je i prvi nalog za rušenje nelegalno izgrađenog objekta, koji je izvršen u Budvi. U toku je procedura realizacije još nekoliko rješenja za rušenje, jer nelegalnu gradnju nećemo tolerisati. Postojala je bojazan da će se tokom roka za legalizaciju graditi novi nelegalni objekti i tako izigrati zakon, ali moja poruka je da se to ne isplati i da će se on u cjelosti sprovoditi. Bitno je naglasiti da od početka primjene novog zakona inspekciji svakodnevno pristižu prijave gradnje objekata, kao i podneseni zahtjevi o legalizaciji iz opština. Stoga, mogu da kažem da, iako smo u periodu prilagođavanja svih činilaca sistema, primjena zakona teče po predviđenom planu i smatram da će se efekti pokazati već ove godine i da će rezultati primjene govoriti o tome koliko je bilo značajno donijeti ovakav propis u Crnoj Gori.
DN: Nedavno ste izjavili da je protekla turistička sezona bila najbolja do sada, te da je za prvih devet mjeseci protekle godine od turizma prihodovano više nego u cijeloj 2016. Šta je doprinijelo ovakvom rezultatu i kakva su očekivanja za 2018. godinu?
Radulović: Da, 2017. godina je bila apsolutno rekordna po svim parametrima, uključujući i prihode, kojih je za prvih devet mjeseci od stranih i domaćih turista bilo preko 900 miliona eura, što je više nego cijele 2016. Inicijalne procjene govore nam da ćemo se primaći ili dostići milijardu eura prihoda, što će, nadam se, potvrditi i zvanični podaci Centralne banke Crne Gore. Po izvještajima lokalnih turističkih organizacija, prvi put u istoriji, Crna Gora je imala skoro dva miliona turista. Ovakvom rezultatu doprinijelo je mnogo faktora, u prvom redu kontinuirani rad i temelji uspjeha koji su postavljeni u prethodnim godinama. Takođe, poboljšana aviopovezanost Crne Gore, povećanje i poboljšanje smještajnih kapaciteta i dobra promocija neki su od faktora koji su najviše uticali na ovaj uspjeh. Veliko angažovanje turističke privrede i institucija koje se bave ovim sektorom je evidentno i smatram da je to recept za uspjeh i u narednim godinama. Ponuda je ove godine znatno proširena i turisti sa raznim preferencijama su mogli da uživaju u svim djelovima Crne Gore. Jedan od glavnih utisaka ove godine je i produženje sezone i činjenica da smo već u martu imali prve organizovane grupe turista.
Pripreme za turističku sezonu 2018. godine već su u toku, a očekujem nastavak pozitivnog trenda i rast svih parametara sektora turizma. Glavna novost sa kojom ćemo ući u sledeću sezonu biće Strateški marketing plan čije usvajanje očekujem početkom godine, koji će nam pomoći da jasno definišemo prioritete kada je u pitanju promocija u narednih pet godina. Takođe, zahvaljujući novom Zakonu o turizmu i procesu legalizacije iz Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, očekujem i smanjenje sive ekonomije, koja je jedan od višegodišnjih problema našeg turizma. Od ovoga će koristi imati ne samo turisti, već i turistički privrednici koji su i do sada poslovali legalno, kao i država koja će imati veće poreske prihode. S obzirom na pripremu i optimizam sa kojim ulazimo u naredni period, očekujem i da ćemo na kraju 2018. godine ponovo pričati o uspješnoj sezoni.
DN: Evidentno je da crnogorskom turizmu i dalje nedostaju veće investicije na sjeveru države. Nadate li se njima u predstojećoj godini?
Radulović: Evidentno je da je interesovanje turista za sjeverni region Crne Gore sve veće iz godine u godinu, što pokazuju i rezultati, odnosno rekordan broj turista u sjevernim opštinama i nacionalnim parkovima Durmitor, Biogradska gora i Prokletije. Ipak, potrebno je u prvom redu stvoriti infrastrukturne preduslove za velike investicije. Jedan od najbtnijih preduslova je putna infrastruktura u koju se konstantno ulaže na sjeveru Crne Gore, a svakako najznačjniji takav projekat je izgradnja autoputa, koji će biti istorijska prekretnica u infrastrukturnoj povezanosti sjevera i juga naše zemlje. Pored putne, neophodno je ulaganje i u turističku infrastrukturu, čemu je Vlada maksimalno posvećena, a samo na području Bjelasice kroz višegodišnji projekat uložiće preko 70 miliona eura u izgradnju tri skijališta koja će biti povezana sistemom žičara. Realizacija projekta je već uveliko u toku, gradi se skijalište Kolašin 1600, odnosno bazna stanica i šestosjedna žičara. Aktivnosti na izgradnji infrastrukture, kao i priprema tenderske dokumentacija za skijališta Žarski i Cmiljača su već u toku, a planirano je i ulaganje u izgradnju novih staza i žičara na Žabljaku. Završene su ili su u toku, investicije renoviranja i otvaranja nekoliko hotela u Kolašinu, Beranama, Žabljaku, Šavniku i Plavu. Očekujem da se interesovanje za investiranje na sjeveru zemlje nastavi, a da se, zahvaljujući ulaganjima u infrastrukturu, privuku i veći investitori koji bi gradili velike turističke centre.
DN: Kada se može očekivati završetak velikih investicija na Primorju – Luštica bay, Porto Novi, Qatari Diar? Posebno je interesantna situacija sa Qatari Diarom koji je u prošloj godini čak i tužio državu zbog oduzimanja zemljišta, kakva je saradnja sa ovim investitorom?
Radulović: Velike investicije na primorju su od velikog značaja za Crnu Goru i pratimo ih sa velikom pažnjom. U okviru sva tri projekta tokom 2017. ostvaren je napredak u realizaciji. Napomenuo bih ovom priliko i da je izuzetno uspješna realizacija projekta Porto Montenegro i dalje u toku, iako je projekat već godinama operativan, a ukupna investicija je premašila planirani iznos. U okviru projekta Portonovi, obavljaju se radovi na marini sa preko 200 vezova, kao i na rezidencijalnim objektima i hotelu sa pet zvjezdica One & Only. Po informacijama koje smo dobili od investitora, do sada je u realizaciju projekta uloženo preko 260 miliona eura. Projekat Luštica Bay je u prvoj od tri faze i on će predstavljati jednu od najvećih promjena na našem primorju.
Sa kompanijom Qatari Diar smo u stalnoj i aktivnoj komunikaciji i Ministarstvo, u skladu sa ingerencijama, čini sve da podrži realizaciju ovog značajnog projekta. Tokom 2017. investitor je podnio pet zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola koje smo odobrili i sa našeg aspekta nema otvorenih pitanja sa kompanijom Qatari Diar. Svakako, smatram da je u interesu svih činilaca da i ovaj projekat uskoro bude realizovan.
Kada je riječ o investicijama na primorju, smatram veoma značajnim i početak investicija u Ulcinju, tačnije Ulcinjskoj rivijeri.
DN: Crnogorska privreda zasnovana je na turizmu i uslužnim djelatnostima. Koliko je ovakvo stanje održivo na duži rok?
Radulović: Svjedoci smo vremena u kome se mnoge uspješne ekonomije zasnivaju na uslugama, odnosno tehnološkom, finansijskom sektoru, trgovini ili turizmu. S druge strane, ekonomije koje su se decenijama unazad bazirale na industriji doživljavaju stagnaciju zahvaljujući zasićenju svjetskog tržišta sirovinama koje proizvode. Crna Gora je mala država koja se u globalnoj konkurenciji najbolje može takmičiti upravo u uslužnim djelatnostima. Turizam je svakako naš najznačajniji činilac prvrede sa udjelom većim od 20 odsto u ukupnom BDP-u države i sa tendencijom da u narednih nekoliko godina pređe 25 odsto. Smatram da konstantnim radom, unapređenjem kvaliteta ponude, obrazovanjem kadrova i dobrom promocijom, kao i praćenja trendova zahtjeva turista u svijetu, naš turizam i privreda mogu biti i te kako održivi na dugi rok. Svakako, izazovi će biti prisutni na svakom koraku, ali strateškim pristupom u najbitnijim granama privrede vjerujem da ih možemo prevazići. Velika prednost Crne Gore kao malog sistema je i ta što se može brzo prilagoditi iznenadnim promjenama na tržištu.
Nelegalna gradnja se neće tolerisati
DN: Usvajanjem Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata konačno je omogućena legalizacija bespravno sagrađenih objekata. Koliko će država prihodovati po ovom osnovu u ovoj godini?
Radulović: U ovom trenutku teško je procijeniti iznos prihoda, ali preliminarna procjena iznosi najmanje 40 miliona eura. Ovaj prihod će se ostvariti kroz naknadu za komunalno opremanje čiju visinu određuju lokalne samouprave, naknadu za zemljište ukoliko je bespravni objekat izgrađen na državnom zemljištu. Takođe, za opštine na primorju naplaćivaće se i naknada za Regionalni vodovod.
Legalizacija, kao dio Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji važi za sve objekte u Crnoj Gori, ne može biti stvar izbora, niti zakon predviđa mogućnost da se neko ne odluči za legalizaciju, vlasnici koji se ne prijave za legalizaciju devet mjeseci od dana donošenja zakona, neće moći da legalizuju objekte. To znači da će se ti vlasnici, osim sa plaćanjem visokih kazni suočiti i sa rušenjem objekta. Takođe, postoje i kategorije objekata koji neće moći da se legalizuju kroz ovaj proces, a to su objekti koji nijesu u sadašnjim planovima ili koji ne budu u planu generalne regulacije, te objekti koji su izgrađeni na trasama infrastrukture ili u zaštićenim područjima. Zakon je mnogim vlasnicima bespravnih objekata olakšao situaciju, pa tako za objekte osnovnog stanovanja do 200 kvadrata nije potreban elaborat o statičko-seizmičkoj stabilnosti, već samo izjava vlasnika kojom garantuje da je objekat stabilan i da je odgovoran za eventualnu štetu trećim licima. Takođe, omogućeno je da se naknade za komunalno opremanje zemljišta i za državno zemljište plaćaju na deset, odnosno 20 godina. Dakle, zakon će se u cjelosti sprovoditi i neće biti izuzetaka među vlasnicima objekata ili investitorima.
Izvor: CdM
