To što još nema pozitivnih efekata očekivanih nakon usvajanja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata u oktobru prošle godine i što se zastalo u postupku legalizacije nelegalnih objekata nije krivica Ministarstva održivog razvoja već opština, kazao je “Vijestima” ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović. On procjenjuje da pozitivni efekti implementacije ovog zakona tek predstoje.
Premijer Duško Marković je prošle sedmice na sjednici Savjeta stranih investitora odgovarajući na pitanje o nazadovanju Crne Gore na Doing Business listi, rekao da su u prethodnom periodu usvojani zakone koji je trebalo da unaprijede poslovanje, da olakšaju biznis i eliminišu barijere, ali da je problem u njihov implementaciji. U tom kontekstu, kako je navedeno u saopštenju iz njegovog kabineta, Marković je naveo i Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata.
„Još ne vidim ono što sam očekivao i što mi je rečeno da ćemo dobiti novim zakonom. Upozoravaju me i da raste divlja gradnja, da imamo malo inspekcija, da se planovi sporije donose nego ranije“, rekao je tada premijer.
Radulović kaže je dio Markovićevih ocjena zasnovan upravo na zapažanjima koje mu je saopštio.
“Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata predviđa niz aktivnosti koje u praktično svim segmentima treba da unaprijede stanje u prostoru, od procesa izrade i usvajanja planskih dokumenta, preko izrade tehničke dokumentacije, do faze izgradnje objekata i njihovog održavanja i upotrebe. Takođe, on tretira i fenomen nelegalne gradnje koji je u Crnoj Gori prisutan u posljednjih 30 godina i iz temelja mijenja dosadašnji pristup u svim navedenim aspektima pa je realno očekivati da se tokom početka implementacije ovako reformski sveobuhvatnog propisa, pojave teškoće i problemi kao rezultat prilagođavanja novom sistemu. Dakle, dio predsjednikovih ocjena zasnovan je upravo i na mojim zapažanjima o kojima ga redovno informišem”, kazao je Radulović.
On navodi da je inicijalni posao prijave za legalizaciju više nego uspješno okončan sa preko 50.000 nelegalnih objekata koji su prijavljeni za legalizaciju.
“To je apsolutni rekord u procentu prijave nelegalnih objekata za legalizaciju u regionu, a po našim saznanjima i šire. Instrumenti nastavka ovoga postupka, dakle donošenje rješenja ili, pak, obustava postupaka do izrade planske dokumentacije je u potpunosti u ingerenciji lokalnih samouprava. Nevejerovatna je intertnost gotovo svih lokalnih uprava u ovom procesu iako svi finansijski, kao i ostali benefiti od procesa, pripadaju upravo njima. Interesantno je, takođe, da ni danas, dakle više od godinu od usvajanja zakona, 10 lokalnih samouprava nije našlo za shodno da imenuje glavnog gradskog arhitektu, a da su mnoge, među kojima i Budva i Podgorica nedavno završile ovu svoju obavezu”, kazao je Radulović.
Ministar kaže da je takav odnos opština stvorio ogroman pritisak na službu glavnog državnog arhitekte. Dodatni problem bilo je i što zbog predsjedničkih i lokalnih izbora ove godine dva mjeseca prije i dva mjeseca nakon održavanja izbora nijesu mogli raspisivati oglase za zapošljavanje nedostajućeg broja inspektora, a nakon toga i zbog izmjena Zakona o državnoj upravi.
“U ovakvoj situaciji koja nije išla na ruku nadzoru i kontroli, ipak smo našli rješenje u angažovanju po ugovoru 16 osoba za ispomoć u radu inspektora. Oni nisu mogli da se bave inspekcijskim poslom, ali su izlazili na teren i vršili monitoring stanja na terenu i pružali pomoć inspektorima prilikom pregleda dostavljene dokumentacije u postupku prijave građenja. Dakle 40 izvršilaca radilo je posao 70 inspektora, a 5 službenika u direktoratu glavnog državnog arhitekte posao 24 službe gradskih arhitekata. Kao što sam rekao, predsjednik Vlade je naravno u kontinuitetu upoznavan sa svim ovim činjenicama i da je upravo o njima govorio”, kazao je Radulović.
On je naveo da su osnovni ciljevi zakona bolji kvalitet planske dokumentacije, kvalitetnije izgrađeni prostor, efikasniji sistem nadzora i kontrole u oblasti izgradnje objekata i identifikacije pojedinačne odgovornosti. Zakonom su predviđene samo dvije vrste planskih dokumenata – prostorni plan i plan generalne regulacije Crne Gore, a u periodu do donošenja plana generalne regulacije (za 36 mjeseci od donošenja Zakona) donosiće se novi i mijenjati postojeći planski dokumenti predviđeni ranijim zakonom. Ministar objašnjava zašto je moguće da postupak pripreme i usvajanja plana sada traje duže.
“Tačno je da formalno, pukim sabiranjem teorijskog minimuma dana potrebnih za izradu plana sada dolazimo do većeg broja dana nego što je to bio slučaj sa prethodnim zakonom, ali se uvođenjem obavezne revizije, te najmanje dvije javne rasprave od po minimum 30 dana značajno dobilo na kvalitetu i javnoj dostupnosti planske dokumentacije u najranijim fazama. Ono što je, međutim, osim transparentnosti, dodatni kvalitet ovog zakonskog rješenja jeste efikasnost i individualna odgovornost, pa je realni utrošak vremena potreban za izradu planskog dokumenta značajno kraći”, kazao je Radulović.
Ministar to ilustruje podatkom da je od usvajanja zakona donijeto osam državnih planskih dokumenata koji pokrivaju 11,5 odsto ukupne teritorije Crne Gore, četiri državna planska dokumenta, koja pokrivaju 2,9 odsto teritorije, u fazi su predloga, a za još sedam je pokrenuta procedura izrade i donošenja. On upoređuje da su tokom 2016. donijeta samo dva državna planska dokumenta za 0,95 odsto teritorije a u 2017. tri za 1,84 odsto teritorije.
“Govorimo dakle o okvirno četvorostruko većoj efikasnosti, bez obzira na formalno potreban rok”, kazao je Radulović.
On navodi da su službe ministarstva bile mnogo efikasnije nakon usvajanja zakona jer je od oktobra 2017. do oktobra 2018. godine dato 120 mišljenja na nacrte i korigovane nacrte lokalnih planskih dokumenata, kao i 57 saglasnosti na lokalna planska dokumenta, a vraćeno je na doradu 18 predloga. U periodu od oktobra 2016. do oktobra 2017. godine, Ministarstvo je dalo 78 mišljenja na nacrte lokalnih planskih dokumenata, 37 saglasnosti a vratili su na doradu 15 predloga. Od oktobra 2015. do oktobra 2016. dali su 84 mišljenja, 48 saglasnosti i vratili na doradu 31 predlog.
Bilo više pokušaja divlje gradnje, ali su više i rušili
Radulović navodi da je pogrešno protumačeno da je došlo do rasta divlje gradnje, navodeći da je tačnije da je do jula ove godine postojalo više pokušaja nelegalne gradnje, nego što je to bilo ranije.
“Vjerujemo da je ponajveći uzrok za to činjenica da su tokom političkih kampanja koje su koincidirale sa vremenom u kojem je bila predviđena prijava nelegalnih objekata za legalizaciju, građani bili pogrešno informisani da će se rok za legalizaciju produžavati, da ne postoji ortofoto snimak, kao i sudsko tumačenje da građenje bez prijave građenja nije krivično djelo, pa su pojedini rekao bih lakovjerni žurili da sagrade objekte i predaju zahtjeve za legalizaciju vjerujući da će sve što se nađe u prostoru biti legalizovano. Ovo su radili bez obzira na naša upozorenja, međutim kad su shvatili da se zakonski rokovi neće prolongirati kao i da je i izmjenom Zakona o planiranju prostora i izgradnje objekata, kao i izmjenom Krivičnog zakonika, građenje bez prijave građenja proglašeno krivičnim djelom, drastično je smanjen broj pokušaja bespravne gradnje. Jednako su uticale i aktivnosti na rušenju više objekata”, kazao je Radulović.
On navodi da je inspekcija, iako sa manje inspektora, odradila posao kako treba i da to povrđuje podatak da je od 1. januara 2018. do 1. novembra 2018. godine izvršeno preko 2.500 inspekcijskih pregleda.
“Na osnovu utvrđenih nepravilnosti donijela je skoro 400 rješenja o zabrani građenja i blizu 200 rješenja o rušenju”, kazao je ministar, navodeće da su u istom periodu godinu ranije, kada je ova inspekcija bila u sastavu Uprave za inspekcijske poslove, donijeto nešto manje od 120 rješenja za rušenje i nešto više od 120 rješenja o zabrani građenja.
“Jednostavnim poređenjem broja donesenih rješenja da se zaključiti koje od zakonskih rješenja efikasije štiti prostor. Dakle preko tri puta je veći broj objekata čija je izgradnnja zabranjena, a za skoro 70% više objekata je izdato rješenje o rušenju”, naveo je Radulović.
Izvor: Vijesti
