Nivo kamatnih stopa u Crnoj Gori i dalje je visok, iako je zabilježen pozitivan trend u kretanju cijene kapitala, sa aspekta oporavka privrede i doprinosa smanjenju troškova finansiranja preduzeća i stanovništva, ocijenila je viceguvernerka Centralne banke (CBCG) Irena Radović.
Prosječno ponderisane efektivne kamatne stope, koje su u aprilu iznosile 7,12 odsto, od septembra 2015. kontinuirano imaju opadajući trend, ali, kako kaže Radović, one su i dalje iznad prosjeka pojedinih zemalja regiona.
“Malo tržište i visoki troškovi poslovanja utiču na podizanje kamatne margine na strani ponude. Rizik klijenta i visoka postojeća zaduženost uz neservisiranje obaveza, rizik zemlje usljed izražene fiskalne neravnoteže, nedovoljan kvalitet finansijskih informacija i posljedično smanjenje simetrije, kao faktori tražnje, djeluju u istom pravcu”, rekla je Radović za Glasnik Privredne komore.
Ona je istakla da CBCG očekuje da najavljene mjere fiskalne konsolidacije, ekonomska politika usmjerena na dinamiziranje privrednog rasta, te snaženje regulatornog okvira i postignuti rezultati u procesu integracija ka EU imaju pozitivan uticaj na premiju rizika na crnogorskom tržištu i, posljedično, dalje smanjenje cijene kapitala.
“Uprkos činjenici da se zbog promjene kursa monetarne politike Evropske centralne banke očekuje blagi rast referentne kamatne stope u eurozoni, CBCG ne očekuje snažniji pritisak na domaće kamatne stope. Iskustvo nam ukazuje da, uprkos negativnim kamatnim stopama na evropskom tržištu, takav uticaj prelivanja nije evidentiran u značajnijoj mjeri u Crnoj Gori, te stoga blagi uticaj koji može nastati usljed promjene kamatnih stopa kod izvora finansiranja može biti neutralisan promjenom percepcije rizika domaćeg ambijenta”, ukazala je Radović.
Govoreći o reformama finansijskog sistema, Radović je kazala da očekuje da će one ojačati ovaj sektor, te da stvore pretpostavke za visokog stepena sigurnosti i stabilnosti svih njegovih segmenata.
“Na takvim vrijednostima sasvim je realno očekivati rast privrednih aktivnosti kroz podizanje nivoa kreditiranja, dalji pad kamatnih stopa, pružanje novih finansijskih usluga i jačanje institucionalnih i drugih kapaciteta svih subjekata sistema. U kom vremenskom okviru se mogu očekivati efekti je teško precizno odgovoriti, ali će osnove koje će se stvoriti razvojem i snaženjem finansijskog sistema biti u cjelosti uspostavljene u naredne dvije godine”, zaključila je Radović.
