Oni koji obavljaju poslove vezane za razmišljanje, učenje, podučavanje (dakle, sve ono što nije puki fizički rad) manje su fokusirani rano ujutru i u rano popodne (posle 12), pokazalo je istraživanje. Zašto ih onda tjerati da rade kada su najmanje produktivni? U svijetu novih tehnologija mnogo se više radi od 40 sati nedjeljno. Ovaj brojka ostala je maltene samo kao nasljeđe prošlosti. Ali, sve veći broj sati provedenih na poslu može da bude loše za zaposlene i da bude štetno za kompaniju, piše sajt “The Atlantic”.
Kada spavate je mnogo bitnije od samih sati spavanja, pokazala je skorija studija. Takođe, manjak sati spavanja nije toliki problem koliko ustajanje dok je napolju još mrak. Naučnici kažu da je odlazak na posao kada ste pospani jednako pojavljivanju na poslu u pijanom stanju.
U tekstu objavljenom na sajtu “The New Yorker”, neurolog i istraživač Kenneth Wright kaže da je “Učenje odnosno primjenjivanje znanja najveće nekoliko sati prije uobičajenog vremena za spavanje, a najmanje blizu vremena kada obično ustajemo” – što bi značilo da je najbolje vrijeme za rad kasnije tokom dana, a ne ujutru.
Svijest ne radi baš najbolje čim se probudimo, i treba joj i do četiri sata da bi um “podigao” na nivo pune pažnje i budnosti, i to do tog vremena, nećete donositi dobre odluke.
Kako poslodavci mogu ovo da primijene?
Kraći dan dobro funkcioniše za umjetnike, i profesije koje se tiču znanja – odnosno kreativne i profesionalne poslove – mogu da rade produktivno oko šest sati na dan, upoređujući sa osmočasovnim radnim vremenom radnika.
Za razliku od mašine, ljudi rade na cikličnim bazama, što znači da naša energija i motivacija varijaju, i imaju svoje uspone i padove. Profesije koje se tiču kognicije, fokusiranije su u kasno jutro, a sljedeći nalet energije dobijaju kasnije poslijepodne kada energija dostiže svoj vrhunac, a zatim pada.
Prošao je skoro čitav vijek od kada je Ford “zacementirao” normu od 40 radnih sati nedeljno. Ali je 1930. godine Kellogg predstavio šestočasovno radno vrijemene, što se pokazalo veoma popularnim među zaposlenima, i trajalo je do 1985. godine.
Bizlife
