Zajedničke sjednice vlada zemalja bivše Jugoslavije su sve češće, a najave govore da bi one mogle postati okosnica razvoja zapadnog Balkana, s obzirom da EU ne planira proširenje do 2020. godine, piše danas portal Radija Deutsche Welle.
Sjednice Vlada Srbije i RS bile su do prije par mjeseci jedinstven regionalni forum ali na inicijativu Beograda zajedničke sjednice bi mogle postati uobičajeni vid bilateralne saradnje sa svim državama bivše Jugoslavije.
Prva u nizu, koja je sa Srbijom održala sjednicu je Makedonija, čiji su ministri gostovali u Beogradu početkom juna, a već je dogovoreno da se naredna sjednica održi u Skoplju.
[widgets_on_pages id=”Turizam”]
Direktor Foruma za etničke odnose iz Beograda Dušan Janjić kaže da su interesi zemalja bivše Jugoslavije za većom saradnjom veliki a među njima je EU i NATO.
Ekonomski faktor je najinteresantniji, kaže Janjić.
„Kada je u pitanju bivša Juga, Slovenija i Hrvatska pokušavaju da uhvate korak ali je tu naglasak na Albaniji, Kosovu, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini jer je to noseći element energetske bezbjednosti. Ovdje je borba za zapadni Balkan“, rekao je on.
Ivica Dačić, premijer Srbije je nakon nedavne sjednice vlada Srbije i Makedonije iznio inicijativu da se region ujedini oko zajedničkih interesa po modelu Skandinavije ili baltičkih zemalja. Tu ideju ne odbacuju ni analitičari jer smatraju da je to jedina šansa za zemlje bivše Jugoslavije.
Ekonomista iz Zagreba Damir Novotni kaže da ovdje niko ne aludira na bivše političke formacije, već se ide na nove koncepcije razvoja poput baltičkih zemalja.
„Krajnji cilj je da ta integracija oživi u ekonomiji, da se stvore radna mjesta i da se te zemlje nađu u EU. To je i cilj EU i zbog toga se takvi sastanci sada počinju održavati“, smatra on.
Sve zemlje sa prostora bivše Jugoslavije su konačno shvatile koliko su upućene jedna na drugu i koliko su male u odnosu na druge zemlje i njihove ekonomije, kaže politički analitičar iz Banjaluke, Tanja Topić navodeći da se upravo zbog toga radi o pragmatičnom potezu ovih zemalja. Bilo koji pakt koji se izrodi iz ove saradnje neće biti prijetnja EU, kaže Topić.
„Postojanje EU je i regionalna saradnja a mislim da taj pakt neće biti nešto što bi moglo ugroziti neke osnovne temelje tako da mislim da ima smisla da se ojača ekonomski prostor bivše Jugoslavije“, navodi Topić.
Bez izuzetka zemlje bivše Jugoslavije saglasne su da je regionalna saradnja ključ njihovog uspjeha. To smatra i Milka Tadić Mijović, direktor crnogorskog nedeljnika “Monitor”, koja kaže da je to dobra inicijativa jer ima puno neriješenih problema između zemalja.
„Ali, mnogo značajnija od te forme je sadržina. Naše zemlje imaju neke zajedničke problema a to je prije svega pitanje suočavanja sa zločinima sa kojima se mnoge od naših zemalja nisu suočile. I druga stvar je pitanje organizovanog kriminala i korupcije“, smatra ona.
Dušan Janjić smatra da je na pomolu Evropa koja bi bila sastavljena iz više federacija i da zemlje bivše Jugoslavije tu imaju šansu.
„I da je sigurno da će se zemlje bivše Jugoslavije, minus Slovenija, plus Albanija naći u toj balkanskoj federaciji 2020. Šta će biti sa Hrvatskom to je stvar same Hrvatske ali mislim da ekonomski interesi Hrvatsku ipak vraćaju u okrilje bivše Jugoslavije“, navodi Janjić.
Očigledno da je na pomolu neki novi vid saradnje zemalja regiona koji bi trebao da učvrsti njihove ekonomske veze kako bi djelovali kao jedna cjelina. Da li će nova ekonomska struktura, koja svakako neće biti amnestirana od političkih primjesa, podsjećati na bivšu Jugoslaviju, trebalo bi biti poznato nakon definisanja načina saradnje i konkretnih projekata ovih zemalja, piše portal Radija Deutsche Welle. (Deutche Welle)
