Tri godine nakon pandemije, poslodavci se još uvjek suočavaju sa velikim brojem tehnoloških, ekonomskih i društvenih promjena koje utiču na rad i zaposlene. Deloitte-ovo istraživanje „Globalni trendovi u oblasti ljudskih resursa za 2023. godinu: Nove osnove za svijet bez granica“, analizira kako poslodavci upravljaju navedenim promjenama i kako njihove kompanije funkcionišu u okruženju koje se stalno mijenja.
Ispitanici obuhvaćeni istraživanjem, među kojima je više od 1500 menadžera i članova uprava, svjesni su da tradicionalni modeli rada – organizacija posla, radno okruženje i potrebne kvalifikacije za specifične uloge – postepeno nestaju. Međutim, dok mnogi razumiju potrebu za definisanjem novog modela rada (87% ispitanika kaže kako je pronalaženje pravog modela rada važno za uspjeh njihove organizacije), samo njih 24% smatra kako su njihove organizacije u velikoj mjeri spremne da se pozabave ovom temom. Pored toga, 59% ispitanika izjavilo je da će tek u narednom periodu usmeriti pažnju upravo na preoblikovanje modela rada unutar svoje kompanije.
„Radna snaga, organizaciona i kadrovska pitanja i dalje ostaju u fokusu direktora i članova upravnih odbora. Rezultati ovogodišnjeg izvještaja „Globalni trendovi u oblasti ljudskih resursa“ samo potvrđuju prioritete koje smo uočavali tokom prethodnih godina. Takav ishod ne čudi s obzirom na to da su mnoga istraživanja i poslovne prakse ukazale da rukovodioci primarno treba da se fokusiraju na dva ključna područja: upravljanje ljudima i upravljanje novčanim tokom. Kvalitetno upravljanje tim područjima preduslov je uspešnosti upravljanja svim ostalim segmentima poslovanja, a time i uspjeha cijele kompanije.“, ističe Nadežda Nedić, rukovodilac u Sektoru za menadžment konsalting.
Ponovno osmišljavanje rada: Kraj radnih mjesta
Iako je danas rad prvenstveno definisan hijerarhijskom strukturom, opisom radnog mjesta i specifičnim zadacima, Deloitte-ovo istraživanje o organizaciji zasnovanoj na vještinama, ukazuje da sve manje ispitanika (19% poslodavaca i 23% zaposlenih) vjeruje da bi to tako trebalo da ostane. To odražava ono što mnogi već vide na svojim radnim mjestima – zaposleni sve više vremena provode fokusirani na timski i projektni rad koji nisu unutar aktuelnih opisa njihovih radnih mjesta.
„Iako su radna mjesta i dalje primarni način na koji definišemo rad, ona nisu i jedini. Stroge definicije radnih mjesta mogu ograničiti sposobnost organizacija da budu agilne i inovativne u uslovima promena sa kojima se suočavaju,” navodi Nedić. „Prelaskom na pristup zasnovan na vještinama, organizacije mogu otključati pun potencijal svoje radne snage i stvoriti radno okruženje gdje zaposleni imaju više izbora i autonomnosti, kao i veći prostor za razvoj karijere“.
Sa promjenom ideja o tome kako timove napraviti najproduktivnijim, organizacije traže načine da promene modele rada i pronađu načine angažovanja šireg spektra zaposlenih u stvaranju novih vrijednosti za organizaciju, kao što je kreiranje inovacija i/ili unaprjeđenje poslovnih procesa. Na primjer, 93% ispitanika u istraživanju reklo je da je pomjeranje fokusa sa radnih mjesta važno ili vrlo važno za uspjeh njihove organizacije. Ipak, samo 20% njih smatra da je njihova organizacija u velikoj mjeri spremna da se uhvati u koštac s tim izazovom.
Redefinisanje modela rada
U današnjem povezanom, on-lajn svijetu, svijest javnosti o uticaju korporacija na društvo igra sve veću ulogu u odlukama radne snage o tome gdje žele da rade. Prema Deloitte-ovom istraživanju milenijalaca i pripadnika generacije Z, 2 od 5 pripadnika generacije Z i milenijalaca odbilo je posao ili radni zadatak jer nije bio u skladu s njihovim vrijednostima. Nasuprot tome, kompanije koje posluju sa jasnom vizijom i misijom, od toga imaju značajne koristi – polovina ispitanih poslodavaca ima više stope zadržavanja zaposlenih i zadovoljstva zaposlenih.
„Radnici u razvijenim zemljama danas imaju veći uticaj na radno okruženje nego ikada prije i pokazuju spremnost da ga iskoriste za oblikovanje načina na koji izvršavaju svoje radne zadatke,“ dodaje Nedić. „Kako bi kompanije bile uspješne u takvim odnosima na tržištu rada, trebalo bi da postepeno mijenjaju model rada. Dodeljivanjem jasnih odgovornosti zaposlenima poslodavci treba da ustupe deo kontrole i prepuste mogućnost preoblikovanja organizacije posla i radnih zadataka“.
Rad u svijetu bez granica
Kako baza zaposlenih raste i tehnologija se ubrzava, kompanije preispituju koncept radnog mjesta kao fizičke lokacije. Riječ je o konceptu koji je od perioda pandemije pod sve većim pritiskom, odnosno s rastom popularnosti digitalnog pristupa radu čak i prije pandemije. Samo 15% ispitanika se slaže da je način na koji je osmišljen rad jedan od najvažnijih atributa za stvaranje budućnosti radnog mjesta. Osim toga, ispitanici navode kako su povećani angažman i dobrobit radnika među najznačajnijim prednostima pristupa budućem radnom mjestu.
Ovi zahtjevi za promenom modela rada poziv su poslodavcima da se razvijaju zajedno sa svojim zaposlenima. Važnost razumijevanja ovih trendova u direktnoj je vezi sa uspješnim vođenjem organizacije, što potvrđuje 94% ispitanika koji smatraju da su vještine i učinak vođenja važni za uspjeh njihove kompanije. Međutim, samo 23% ispitanika vjeruje kako njihovi poslodavci imaju sposobnosti za uspješno vođenje organizacije kroz današnje disruptivno okruženje. Ovaj jaz u pogledu sposobnosti poslodavaca vjerovatno je posledica različitih perspektiva na model rada.
Izvor: Bif.rs
