Ukoliko na Vladi i Skupštini ipak prođe ideja o povećanju poreza na zarade – bilo proporcionalnom ili progresivnom metodom – to bi bila šesta promjena poreskih zakona u posljednjih 12 godina u Crnoj Gori! U najizdašnijoj varijanti – proporcionalnim povećanjem poreza sa devet na 12 odsto – državna kasa bi bila punija za 17, 8 miliona eura, ali bi, u tom slučaju, došlo do povećanja stope nezaposlenosti – za 3,7 odsto. Drugim riječima, ceh punijoj državnoj kasi bi platili zaposleni – pa bi bez posla ostalo gotovo 6.000 radnika!
Nadležna radna grupa Ministarstva finansija pripremila je radnu verziju izmjena i dopuna zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kako se birokratskim rečnikom nazivaju zarade, o kojima će uskoro izjasniti vladina Komisija za ekonomsku politiku (KEP).
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Stručnjaci Ministarstva finansija su razradili pet varijanti korekcija zakona, kojima bi se povećala osnovna poreska stopa od devet odsto za jedan, dva ili tri procentna poena, ili bi se nastavio lanjski iskorak u pravcu progresivnog oporezivanja uvođenjem treće, najvisočije stope poreza za one sa najdubljim džepom. U najizdašnijoj varijanti povećanja proporcionalnog poreza sa devet na 12 odsto državna kasa bi bila punija za 17,8 miliona eura, ali bi primjena te stope, povećala nezaposlenost za čak 3,7 odsto.
Djelovi radnog dokumenata, nakon što su procureli u javnost, izazvali su brojne, žestoke reakcije i podjele među stručnjacima.
Privrednici protiv povećanja poreza: Prva reakcija je došla iz Privredne komore Crne Gore, tradicionalnog saveznika Vlade, koja se neuobičajeno žestoko protivi uvođenju progresivne stope oporezivanja.
– Uvođenje progresivnog oporezivanja u crnogorski poreski sistem, imalo bi vrlo ograničene fiskalne efekte, dok bi dugoročni i indirektni bili negativni kako za pojedinca, tako i za poslovanje privrednih subjekata, te ekonomiju u cjelini. Polazište je da uvođenje progresivnog oporezivanja ne stimuliše borbu protiv sive ekonomije, jer postoji opasnost da će to podstaći pojedine obveznike da iskazuju manju dobit od realne, kao i manje dohotke kada su u pitanju porezi na zarade, te da zapošljavaju radnu snagu mimo zakonske procedure, saopšteno jePortalu Analitika iz Privredne komore.
Mišljenje Privredne komore ne dijeli ekonomski analitičar Vasilije Kostić, koji smatra da je progresivna stopa poreza na zarade – socijalno senzibilnija.
– Generalno, u situaciji kada je društvo drastično raslojeno, i kada postoji ograničen sloj bogatih i ogromna većina onih koji teško žive, socijalno senzitivnija stopa je proporcionalna poreska stopa jer insistira na vertikalnoj pravičnosti ili drugačije rečeno – oduzimanje jednog eura od bogatog pojedinca pričinjava manju štetu socijalnoj koheziji, odnosno društvenoj dobrobiti od oduzimanja eura od slabostojećeg pojedinca. Ovaj princip naročito dobija na značaju u situaciji niskog opšteg standarda građana, kakav je kod nas, jer eventualno produbljavanje takvog stanja vodi potencijalnim socijalnim sukobima i nemirima – rekao je Kostić Portalu Analitika, dodajući da progresivni sistem ima manjkavosti zbog slabijih prihoda.
Ipak, kako je dodao, ključnu ocjenu o tome šta je bolje ili gore, treba tražiti u ciljevima koji se određenom poreskom politikom žele postići i koliko su takvi ciljevi uskladu s potrebama društveno-ekonomskog i socijalnog razvoja.
Što predviđaju analize povećanja poreza: Od početka prošle godine u praksi je model po kojem se porez na zarade obračunava po stopi od devet odsto za zarade do 480 eura neto (720 bruto), a na zarade preko tog iznosa stopom od 15 procenata. Ukoliko se, prema projekcijama ministarstva, na najveće zarade (tri prosječne, preko 1440 eura) uvede porez od 19 ili 21 odsto, državna kasa će biti bogatija za 2,2 miliona, odnosno tri miliona eura.
Ako se krajem godine ukine izuzetno nepopularan krizni porez, narodski nazvan “euro po euro”, Ministarstvo je pripremilo alternativu za punjenje budžeta u vidu povećanja osnovne stope poreza na zarade od devet odsto na 10, 11 ili 12 procenata. Povećanje poreza na zarade na deset odsto donosi u budžet novih 3,72 miliona eura godišnje, ali se stopa nezaposlenosti povećava za 1,2 odsto. Povećanje poreza na 11 odsto povećava prihode budžeta (centralnog i lokalnih samouprava) za 8,26 miliona eura, ali takođe povećava nezaposlenost za 2,4 odsto. Povećanje stope poreza na 12 odsto povećava prihode u budžetu za 17,8 miliona eura, ali povećava stopu nezaposlenosti za čak 3,7 odsto
SNP priprema svoj predlog progresivnog oporezivanja: Predsjednik Skupštinskog odbora za ekonomiju finansije i budžet Aleksandar Damjanović, kaže da je u Crnoj Gori neophodna reforma poreske politike, dodajući da se zalaže za progresivnu stopu oporezivanja.
– Smatram da Crna Gora treba da primjenjuje model da onaj koji ima veće prihode i imovinu plaća i veći porez, ali modelom progresivnog, a ne proporcionalne stope poreza – kazao je Damjanović Portalu Analitika, najavivši da SNP priprema svoj predlog progresivnog oporezivanja.
– Naši prijedlozi za progresivno oporezivanje bi bili ukalkulisali prilikom utvrđivanja predloga budžeta za narednu godinu, tokom oktobra i novembra, odnosno da bi eventualne izmjene poreskih zakona mogle da se primijene u praksi istovremeno sa predlogom budžeta za narednu godinu – istakao je Damjanović.
Povećanje poreza tjera investitore: Ono što je izvjesno je da bi u svakoj varijanti povećanja poreza garantovano ozbiljno narušavanje investicionog ambijenta i dugo građenog imidža Crne Gore kao privlačne destinacije za ulaganja. Niske stope PDV-a, poreza na zarade i promet nepokretnosti bile su najjači adut u periodu investicionog buma, ali su u vrijeme krize i temelji ekonomske politike, što fiskalni okvir svakako jeste, podložni promjeni – prioritet očito postaje punjenje državne kase, nauštrb, za investitore jako bitne, predvidljivosti poreza.
Najavljene izmjene zakona dolaze u trenutku kada se, prema računici istog ministarstva, prihodi budžeta povećavaju za skoro 100 miliona eura u odnosu na prošlu godinu, što je prije svega posljedica bolje naplate svih poreza i obračuna sa sivom ekonomijom. Prihodi od poreza na dohodak fizičkih lica su u prvih devet mjeseci ove godine iznosili oko 62,5 miliona eura, 10,7 odsto više u odnosu na isti period lani.
Poreska uprava traži odlaganje povećanja poreza: U Poreskoj upravi su mišljenja da porez na zarade ne treba korigovati, već da je bolje produžiti važenje kriznog poreza na mobilne kartice, tarifna brojila i kablovske priključke i na 2014. godinu. To je od Ministarstva finansija izričito tražio prof. dr Milan Lakićević novi, agilni direktor Poreske uprave.
U tom slučaju, iako je uveden sa “rokom trajanja” do kraja ove godine, porez “euro po euro” bi u nekom obliku mogao ostati na snazi. Ministar finansija Radoje Žugić je ranije izjavio da će sigurno biti ukinut porez na brojila za struju, izuzev za vlasnike vikendica, koji je inače naplaćivan pod vrlo sumnjivim okolnostima pošto domaćinstva nijesu vlasnici brojila, već EPCG.
Ukoliko prijedlog o povećanju poreza prođe na KEP-u, onda bi nakon toga trebao biti proslijeđen Vladi, a ako dobije “zeleno svijetlo” potom će biti upućen u skupštinsku proceduru vjerovatno po skraćenom postupku, jer bi eventualne izmjene trebalo usvojiti što prije s obzirom da će se na novim stopama bazirati prihodi državne kase počev od 1. januara iduće godine.
Članovi Radne grupe se nijesu odvažili da predlože veće poresko opterećenje za najplaćeniju kategoriju stanovništva, što je u pojedinim državama već učinjeno s logičnim obrazloženjem da najbogatiji treba da iznesu teret krize. Dokle može da ide progresivno oporezivanje pokazuje primjer Francuske, gdje su čak profesionalni fudbaleri najavili i štrajk zbog stope poreza od 75 odsto na zarade koje na godišnjem nivou prelaze milion eura.
No, osnovni problem predloženog progresivnog oporezivanja u Crnoj Gori je – “kratak domet”, tj. mali poreski obuhvat. S druge strane, osnovna mana proporcionalnog oporezivanja, koji nesumnjivo donosi veće prihode u budžetu je vjerovatno otpuštanje radnika, pa je na Vladi da odluči – da poveća poreze ili da bude suočena sa otpuštanjem 6.000 radnika.
Izvor: Portal Analitika
Autor: Predrag ZEČEVIĆ
