U ovom trenutku obavljaju se finalne pripreme za prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju, koje će nam, u konačnom, i dati odgovor na pitanje da li na prostoru koji se sada istražuje postoje komercijalna nalazišta nafte ili ne. Ukoliko sve bude teklo planiranom dinamikom, za očekivati je da će prvo istražno bušenje početi tokom ljeta, najavljuju iz nacionalne Uprave za ugljovodonike.
Koncesionari Eni i Novatek su, u skladu sa obavezama iz Radnog programa Ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika, izvršili 3D geofizička istraživanja krajem 2018. godine.
“Prikupljeni podaci su tokom 2019. godine obrađeni i na osnovu njih definisane su lokacije na kojima će biti vršena prva istražna bušenja. Početkom ove godine završeno je geomehaničko ispitivanje tla na ovim mikrolokalitetima u cilju utvrđivanja geomehaničkih svojstava morskog dna na kome će biti instalirano postrojenje za bušenje”, naveli su iz Uprave za ugljovodonike.
Takođe, Agencija za zaštitu prirode i životne sredine usvojila je Elaborat o procjeni uticaja istražnog bušenja na životnu sredinu, čime su se stekli uslovi za prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju.
“Ukoliko sve bude teklo planiranom dinamikom, za očekivati je da će prvo istražno bušenje početi tokom ljeta. Imajući u vidu kompleksnost ovog projekta, nezahvalno je licitirati sa preciznim terminom. Radnim programom Ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika definisano je bušenje dvije istražne bušotine- jedna na dubini od 6,500 metara, druga na 1,500 metara. Ono što očekujemo je da konačnu informaciju o postojanju resursa na blokovima obuhvaćenim ovom koncesijom imamo do kraja ove godine”, očekuju u Upravi za ugljovodnike.
Bušiće se dvije bušotine, na 25 km i 18 km od obale
Kako su precizirali, jedna bušotina, i to bušotina za koju je planirano da ide do dubine od 6,500 metara, će definitivno biti van teritorijalnih crnogorskih voda i to na udaljenosti od oko 25 km. Druga, plića, koja bi trebalo da provjeri postojanje gasnog prospekta, će biti nešto bliža i na udaljenosti od oko 18 km.
Ugovorom o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika sa kompanijama Eni/ Novatek, potpisanom u septembru 2016. godine, obuhvaćeni su blokovi 4, 5, 9 i 10. Oko 80 odsto površine ovih blokova nalazi se van granice teritorijalnih voda Crne Gore.
“Bez obzira na pripremne aktivnosti i znanja koja prethode bušenju prve istražne bušotine, ova aktivnost uvijek sa sobom nosi svoje rizike. Iako se ne radi o potpunom putu u nepoznato, predostrožnosti nikad nije malo. Ono što nam iskustvo pokazuje jeste da Jadranski basen nije područje visokih pritisaka i do sada nije bilo nezgoda pri bušenju bušotina u ovom području”, naglašavaju iz Uprave za ugljovodonike.
Zaštita životne sredine apsolutni prioritet, mjere kao da se radi o visoko rizičnom području
Iz Uprave za ugljovodonike ističu da će biti preduzete mjere kao da se radi o visoko rizičnom području, kako bi se ovaj postupak izvršio na najbezbjedniji mogući način.
“U Jadranskom moru ima oko 1.500 istražnih bušotina- najviše ih je u Italiji, a ima ih i u Hrvatskoj i Albaniji. Do sada nijesu registrovani incidenti na prvim istražnim bušotinama u Jadranu. Životna sredina je apsolutni prioritet i u ovom projektu se preduzimaju najstrožije mjere zaštite”, podvukli su iz Uprave za ugljovodonike.
Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu za ovu istražnu aktivnost definisane su mjere predstrožnosti i preporuke koje moraju biti ispoštovane u ovom procesu.
Istraživanje nafte i gasa u podmorju je nimalo jeftin, ali i neizvjestan posao koji može da donese ogroman profit, ali može se dogoditi i da se nafta ne nađe u dovoljnim količinama za komercijalnu eksploataciju.
Izvor: Portal Analitika
