Prvi model grupnog investiranja u nekretnine u Srbiji zabilježio je veliko interesovanje malih ulagača, što bi moglo ukazivati na potrebu za demokratizacijom ovog tržišta, dok opcije za investiranje s nižim iznosima u zemlji ostaju sužene.

Projektom “Investiram na kvadrat” planira se izgradnja stambeno-poslovne zgrade u Ustaničkoj ulici u Beogradu, površine 1.880 kvadrata, a ono što predstavlja novinu jeste da je težište bilo na građanima kao finansijerima. Sa cijenom jednog investicionog kvadratnog metra od 1.862 eura i projektovanim profitom od 431 euro po kvadratu, cjelokupna navedena površina rezervisana je u svega sedam minuta tokom prodajnog dana prošle sedmice.

Kako je tim povodom saopšteno, za ulaganje u investicione kvadrate uspjelo je da se prijavi 207 investitora, koji su za sebe rezervisali od jednog do 67 kvadrata, dok je najviše bilo onih koji su se opredijelili za investiranje na nivou od oko 10.000 eura.

“Ljudi su veoma pozitivno reagovali na ovu ideju o zajedničkom direktnom investiranju u nekretnine. Da je interesovanje zaista veliko, vidjeli smo i na javnoj prezentaciji projekta, kada smo morali da dodajemo stolice u salu kako bismo primili sve ljude koji su željeli da saznaju više, koji su veoma aktivno učestvovali u diskusiji i postavljali brojna pitanja. Ali, opet, ne možete da budete sigurni koliko će se ljudi zaista upustiti u konkretan projekat sve dok im ga zaista i ne ponudite, dok im konkretnu nekretninu ne stavite ‘na sto'”, naveo je autor projekta “Investiram na kvadrat” i osnivač finansijskog portala Kamatica Dušan Uzelac.

Sagovornik Bloomberg Adrije ne krije da su bili iznenađeni kada su u četvrtak otvorili prodajni dan i vidjeli da se sve što je bilo ponuđeno munjevito razgrabilo. “Toliki broj prijavljenih za tako kratko vrijeme je prevazišao sva očekivanja. Očigledno je da ideja zajedništva ima smisla i da je samo bilo potrebno ponuditi ljudima fer odnos.”

Navodi da su u njihovom slučaju ulagači ljudi koji imaju nešto viška novca, to jest ušteđevinu koja ne mora biti velika, a žele da investiraju u biznis i da ostvare zaradu veću od do sada dostupnih vidova štednje i ulaganja.

“Očigledno da ovaj model i tim koji realizuje cijeli investicioni projekat ulivaju povjerenje. Ta ‘srpska slamarica’ koja je negdje skupljala prašinu sada ima priliku da bude adekvatno uposlena”, kaže Uzelac.

Sada kada su prikupili potrebnih 100 odsto investicionih sredstava, uskoro će krenuti i u izgradnju višespratnice. “Predstoji nam posao da sazidamo zgradu i ostvarimo profit investitorima koji su nam ukazali svoje povjerenje.”

U najavi sljedeći projekat

Imajući u vidu iskazano interesovanje, Uzelac ističe da mnogo ranije nego što su očekivali kreću u pripremu nove lokacije za sve one koji nisu uspjeli da rezervišu svoje investicione kvadrate za ovaj prvi projekat.

“Ne mogu u ovom trenutku da preciziram koja će to lokacija biti jer je potrebno sve detaljno razraditi. Kao za prvu lokaciju i naredna zahtijeva da se urade sve potrebne analize: imovinsko-pravna, urbanistička, građevinska, finansijska i tržišna”, podsjeća on.

Kada je riječ o lokacijama narednih projekata napominje da je u investiranju računica ta koja opredjeljuje u šta će se investirati. “Tako da nam nisu strane ideje da neki od projekata bude van Beograda, a možda i neki drugi formati nekretnina”, izjavio je Uzelac.

Govoreći o investiranju kao mladoj disciplini na ovim prostorima, autor projekta istakao je značaj informisanosti na tu temu. “Ne morate nikada u životu investirati, ali kada razumijete investiranje, popravit će vam se odnos prema novcu”, smatra on.

Jedinstven model investiranja u nekretnine

Iz tima koji stoji iza projekta ocjenjuju da je prednost ovog modela i u tome što je on transparentan, u smislu da svaki investitor ima uvid u to kako se njegov uloženi novac koristi i kako se cijeli investicioni ciklus realizuje. Dok su investitori nosioci cijelog projekta, građani koji ulažu novac i kupuju investicione kvadrate su finansijeri – a ne suinvestitori. Razlog leži u tome što bi građani u slučaju da su suinvestitori morali lično da odgovaraju i imovinom za završetak projekta.

Poznavaocima prilika na domaćem tržištu nekretnina nije poznato da je ranije u Srbiji zabilježen sličan slučaj investiranja u nekretnine. Kako je Uzelac ranije rekao za Bloomberg Adriju, “‘Investiram na kvadrat’ je prvi pravi model grupnog investiranja – ‘crowdinvesting’. Postoje platforme koje ‘crowdlending’ nude pod nazivom ‘crowdinvesting'”.

Kakve su šanse da nova praksa zaživi u Srbiji

Udruživanje kod investicija je normalna pojava na tržištu nekretnina, ali je broj učesnika obično daleko manji, sa daleko većim ulozima, podsjeća direktor odjeljenja procjena za region Jugoistočne Evrope u CBRE Nebojša Nešovanović.

Primjer “Investiram na kvadrat”, prema njegovom mišljenju, više podsjeća na dešavanje na tržištu kapitala – na nešto što treba da se desi na berzi i da na sličan način bude i regulisano.

“Učestvovalo je preko 200 ulagača sa prosječnim ulogom manjim od 2.000 eura po ulagaču, što ovu investiciju čini vrlo jedinstvenom – po broju ulagača i po veličini uloga. Iz tog razloga vrlo ju je teško ili praktično nemoguće staviti u kontekst analize ulaganja u nekretnine i ponašanja investitora na tržištu nekretnina.”

Izvor: Bloomberg Adria