Novi veliki izvor električne energije koji će se u Crnoj Gori graditi poslije gotovo četiri decenije treba da bude solarna elektrana na Briskoj Gori kod Ulcinja, snage 250 megavati. Izvršni rukodilac direkcije za razvoj i inženjering u Elektroprivredi Ivan Mrvaljević najavio je da će prva faza ovog projekta početi odmah nakon osnivanja i registracije projektne kompanije koja će biti zadužena za realizaciju tog projekta.
– Prve kilovatsate sa Briske Gore možemo očekivati krajem 2021. godine, saopštio je Mrvaljević Pobjedi i objasnio da vrijednost prve faze te elektrane, koja uključuje nabavku modula, projektovanje i ugradnju opreme, iznosi 45 miliona eura, a kompletnog projekta više od 200 miliona.
– U toku su izmjene PUP-a Ulcinj, kao preduslova za priključenje elektrane na prenosni sistem, tako očekujemo da će prva faza biti završena 18 mjeseci nakon toga, kazao je Mrvaljević.
On je dodao da su sa kompanijom “Sterling i Vilson, svjetskim liderom u izgradnji solarnih elektrana, u toku pregovori o projektovanju, izgradnji i opremi, dok je u završnoj fazi priprema dokumentacije za osnivanje projektne kompanije koja će biti zadužena za realizaciju projekta.
– Očekujem da ubrzo bord i skupština akcionara EPCG razmatraju odluku o osnivanju te kompanije sa sjedištem u Crnoj Gori, u kojoj bi EPCG i finski “Fortum imali po 49 odsto, a “S&W dva odsto vlasničkog udjela, rekao je Mrvaljević.
Najavio je da je očekivano vrijeme za izgradnju vjetroelektrane “Gvozd, uključujući i simultanu eksproprijaciju, do 42 mjeseca.
– Početak izgradnje, koja bi trajala 18 mjeseci, planiran je početkom 2021. godine, izjavio je Mrvaljević i podsjetio da je sa bečkom firmom “Ivikom, koja je učestvovala i u projektu VE Krnovo, u maju prošle godine potpisan memorandum o izgradnji vjetroparka “Gvozd u nikšićkoj opštini. Planirana instalisana snaga tog objekta 50 MW, uz godišnju proizvodnju od oko 140 GWh struje, dok je procijenjena vrijednost investicije 70 miliona eura.
EPCG je sa Elektroprivredom Srbije ušla u pripreme za izgradnju hidroelektrane na Komarnici.
– Naša obaveza je da obezbijedimo 51 odsto potrebnih finansijskih sredstava, kazao je Mrvaljević i podsjetio da je izgradnja HE Komarnica predviđena Strategijom razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine. Projektantski tim koji čine konzorcijum Energoprojekt Hidroinženjering i Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” iz Beograda nedavno je predložio optimalnu varijantu HE Komarnica sa lučno-betonskom branom visine 171 metar. Predložena je snaga elektrane od 155 MW sa ukupnom godišnjom proizvodnjom od 213 GWh.
– Pošto ta kota normalnog uspora ne ugrožava kanjon Nevidio, preliminarno možemo reći da govorimo o potpunosti ekološki prihvatljivom rješenju. Optimizacione analize će biti predmet revizije i konačne potvrde optimalnog rješenja HE Komarnica, rekao je Mrvaljević, podsjećajučći na značaj ekološke rekonstrukcije prvog bloka Termoelektrane, u koji će EPCG zajedno sa sanacijom deponije na Maljevcu uložiti ukupno oko 60 miliona eura.
– Očekujemo uskoro raspisivanje tendera za realizaciju ovog projekta, a izvođenje radova treba da bude realizovano u periodu od ove do 2021. godine, izjavio je Mrvaljević i naglasio da su važni projekti rekonstrukcije HE Perućica i Piva ukupne vrijednosti 40 miliona eura. Kazao je da se očekuje da će ugovor sa KfW bankom za 33 miliona eura kredita za HE Perućica biti potpisan do kraja jula ove godine, a podsjetio je da je EPCG 30. jula prošle godine sa konzorcijumom slovenačke i italijanske kompanije Litostroj i ABB JV zaključila ugovor o rekonstrukciji HE Piva vrijedan 10,3 miliona eura.
– Radovi su počeli 15. aprila i izvodiće se uporedo sa kapitalnim remontom agregata A2 do sredine decembra ove godine, precizirao je Mrvaljević.
