Početkom februara planirano je da počne bušenje na dvije lokacije u crnogorskom podmorju, koje istražuju kompanije Eni i Novatek i Energan, kazao je direktor Uprave za ugljovodonike, Vladan Dubljević.
On je na skupu Privredne komore Crne Gore i Strukovne komore mašinskih inženjera pri Inženjerskoj komori, kazao da će jedna bušotina tražiti naftu na dubini od 6,5 kilometara, a druga gas na 1,5 kilometara.
“Da li ćemo imati naftu i gas znaćemo sredinom naredne godine. Uprava iščekuje rezultate snimanja koji će utvrditi mjesto bušenja, a naredne sedmice doći će brod koji će raditi sofisticirana geofizička istraživanja”, dodao je.
Dubljević smatra da Crna Gora treba da ima proizvodnju i nafte i gasa, jer je međunarodna agencija Mackenzie Boothe našu zemlju svrstala među 20 najperspektivnijih vjerovatnih novih nalazišta ugljovodonika, prenose Dnevne novine.
“Naftne kompanije koje se bave istraživanjem mnogo rizikuju, ali zato ostvaruju i veće rezultate nego one koje bave trgovinom ugljovodonicima. Eni i Novatek su, za potrebe seizmičkih istraživanja crnogorskog podmorja, tokom novembra i decembra prošle izdvojili 2,1 milion eura samo za gorivo”, precizirao je on.
On smatra da je veoma bitno da države mudro upravljaju ugljovodonicima, jer je riječ o resursu koji se troši, a koji će još dugo biti nezamjenljiv, bez obzira na alternativne izvore energije koji su sve zastupljeniji.
Potpredsjednik PKCG, Danilo Gvozdenović, istakao je kvalitetnu saradnju sa Inženjerskom komorom i najavio da će partnerstvo tih asocijacija biti još intenzivnije.
Predsjednik Inženjerske komore, Srđan Laković, ocijenio je da stručni skup sa osvrtom u prošlost i pogledom u budućnost “doprinosi prepoznavanju pravaca djelovanja u toj oblasti”. Takođe je istakao spremnost tog esnafskog udruženja da doprinese kreiranju kvalitetnih zakonskih rješenja, naglašavajući potrebu implementacije međunarodnih standarda u domaću legislativu.
Crnoj Gori barem 62 odsto dobiti
Dubljević je kazao da je kreirana zakonska regulativa koja propisuje pravila ponašanja nafnih kompanija i valorizacije ovih resursa.
“Crnoj Gori će priprasti od 62 do 68 odsto neto dobiti od valorizacije ugljovodonika, po osnovu poreza, koncesione i ‘surface’ naknade. Napravili smo preciznu regulativu da bismo definisali pravila, te da ne bismo pregovarali o tome sa moćnim naftnim kompanijama, čiji su poslovni rezultati veći od bruto domaćeg proizvoda Crne Gore”, rekao je on.
