U toku je Javna rasprava o Nacrtu Prostornog plana posebne namjene za Obalno područje Crne Gore (PPOP) i Nacrtu Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. Prema Nacrtu, sa strogim režimom zaštite u pojasu od 1000 metara mogu se graditi samo objekti od javnog interesa, sprovoditi istraživanje mineralnih sirovina i iskorišćavanje snage vjetra.
Prema Nacrtu plana, 100 m od obale se ne može planirati gradnja pojedinačnih objekata ili više objekata osim objekata koji su funkcionalno povezani sa morem ili morskom obalom ili objekata od javnog interesa, piše u Nacrtu.
Plan za Obalno područje izdvaja pojas kopna u širini od 1000 m od obalne linije.
“U ovom prostoru planiranje i uređenje prostora se temelji na: očuvanju prirodne, kulturne istorijske i tradicionalne vrijednosti uz zaštitu obalnih predjela i primjenu mjera zaštite na kopnu i u moru”, piše u dokumentu.
Potencira se da je u ovom pojasu potrebno sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i istorijske baštine.
“Neophodno je obezbijediti slobodan pristup obali i prolaz uz obalu. Pri tome se mora voditi računa da slobodan pristup obali ne narušava jedinstvene turističke komplekse i cjeline. Neophodno je obezbjediti javni interes u korišćenju morskog dobra. Očuvati prirodne plaže i obalne šume i podsticati prirodnu obnovu šuma i autohtone vegetacije. Isključiti međusobno povezivanje novih građevinskih područja, Kontrolisati gradnju u neizgrađenom dijelu postojećih građevinskih područja naselja i izdvojenih GP izvan naselja neposredno uz morsku obalu, posebno u zonama ušća vodotoka osim za funkcije koje su neposredno povezane za more i morskom obalu. Ograničiti i kontrolisati izgradnju proizvodnih i energetskih objekata u cilju zaštite prostornih vrijednosti. Obezbijediti razvoj saobraćajne i komunalne infrastrukture uz obaveznu zaštitu i očuvanje vrijednosti predjela”, piše u Nacrtu.
Pri planiranju objekata obezbijediti da namjenom, položajem, veličinom i arhitektonskim oblikovanjem poštuju morfološke i prostorne vrijednosti i obilježja okruženja.
“Neophodno je sanirati napuštena eksploataciona polja i industrijska područja (rekultivacijom ili planiranjem sadržaja turističke ili sportsko rekreativne namjene). U užem obalnom pojasu od 1000 m, u izdvojenim građevinskim područjima koja su predviđena za turističku namjenu (T1 i T2 prema indikatorima datih u turizmu), ne predviđa se stanovanje koje je tipično za naselja. U okviru užeg obalnog pojasa – 1000m u područjima koji su u obuhvatu Generalne urbanističke razrade (GUR), moguća je izgradnja objekata za stalno stanovanje stanovništva koje ima prebivalište u tom naselju. Zone za povremeno stanovanje mogu se planirati u okviru naselja ili uz naselja, ali ne kao isključiva namjena u dragocjenim izdvojenim zonama. Sa strogim režimom zaštite u pojasu od 1000m. mogu se graditi objekti od javnog interesa, sprovoditi istraživanje mineralnih sirovina, iskorišćavanje snage vjetra. U ovoj zoni se ne mogu graditi privezi izvan građevinskog područja”, predlaže se u dokumentu.
Izgradnja luka nautičkog turizma i nasipanje obale moguće je i u skladu sa definisanim građevinskim područjima.
“U dijelu poljoprivrednih mogu se graditi samo objekti za poljoprivredno gazdinstvo ili za pružanje turističkih usluga u okviru seoskog domaćinstva. 100 m od obale se ne može planirati gradnja pojedinačnih objekata ili više objekata osim objekata koji su funkcionalno povezani sa morem ili morskom obalom ili objekata od javnog interesa (izgradnja hotela i drugih objekata javne namjene i uređenje javnih površina), infrastrukturnih objekata i objekata koji zahtijevaju smještaj na obali kao što su brodogradilišta, luke. Odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacionim sistemom uz obavezno prečišćavanje”, zaključuje se u Nacrtu.
Javna rasprava o Nacrtu Prostornog plana posebne namjene za Obalno područje Crne Gore (PPOP) i Nacrtu Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu trajaće do 26.februara.
Izvor: Portal Analitika
