Pandemija korona virusa značajno je podigla cijene nekretnina oglašenih za prodaju, a od početka rata u Ukrajini, državljani Crne Gore jedva mogu plaćati stanarinu, jer su zakupi postali previsoki za ovdašnje plate.
Stanodavci su svoju priliku vidjeli – Rusi i Ukrajinci su spremniji da izdvoje više novca za rentu, pa su se crnogorski podstanari našli u nebranom grožđu: ili će platiti značajno višu stanarinu ili moraju tražiti novu, ponovu skupu za crnogorske prilike.
„Kada govorimo o renti, tu su se stvari značajno mijenjale u posljednje dvije godine. Podgorica je imala jedan blag, ali konstantan rast cijene rente sve do pojave pandemije kovida 19, kad je došlo do zatvaranja, pa je veliki broj ljudi ostao bez posla, a određeni broj napustio Crnu Goru. To rezultiralo oslobađanjem velikog broja stanova, padom cijene rente u kratkom roku, jer tražnje gotovo da nije bilo, da bi se u roku od nekoliko mjeseci stvari počele vraćati u normalu i tržište se vrlo brzo vratilo na nivo od prije pandemije. Novi momenat se desio izbijanjem sukoba u Ukrajini i svim tektonskim promjenama na ekonomskom planu u svijetu, Evropi, pa i u Crnoj Gori. Cijena rente je počela značajno da raste od februara 2022. kada je u Crnu Goru počelo da pristiže mnogo ljudi iz Ukrajine i Rusije“, kaže Stefan Mišković iz podgoričke agencije „Multitask nekretnine“.
Dok su, kako ističe, Ukrajinci uglavnom preferirali primorske opštine, najveći broj Rusa je izabrao Podgorcu kao mjesto stanovanja.
„Kada govorimo o profilu, radi se uglavnom o ljudima iz sektora informacionih tehnologija, koji dolaze sa porodicama, a manji broj sa partnerima ili sami. Sa prihodima iz IT industrije bili su vrlo konkurentni u odnosu na lokalno stanovništvo, a kako im se budžeti kreću do 500 eura za jednosoban, 800 za dvosoban i preko 1.000 eura za trosoban stan, vrlo brzo su uticali na rast cijena rente u Podgorici, ali i u Crnoj Gori. Na sve to se nadovezuje i rast inflacije i troškova života, što dodatno uticalo na rast cijena rente. Posljednjih sedmica bilježimo i dalje vrlo visoku tražnju za zakup nekretnina, dok je ponuda na vrlo niskom nivou i najmanja u poslednjih pet godina od kada smo mi prisutni na tržištu“, naglašava Mišković.
Dodaje i da su cijene nekretnina koje se prodaju porasle za skoro 30 odsto u odnosu na 2020, odnosno na period prije izbijanja kovida 19 krize.
Podaci Uprave za statistiku Crne Gore (Monstat) ukazuju na to da je na kraju 2019. za metar kvadratni stana u Podgorici trebalo izdvojiti u prosjeku 1.168, a u primorskoj regiji 1.401.
Na kraju 2020, kvadrat stana u Podgorici koštao je u prosjeku 1.185, a na primorju 1.348 eura. Prosječna cijena kvadratnog metra u Podgorici 2021. iznosila je 1.211 eura, odnosno 1.359 u primorskim gradovima.
U prvom kvartalu te godine, metar kvadratni nekretnine u Podgorici u prosjeku je iznosio 1.199 eura, 160 manje nego u prvom kvartalu ove godine (1360 eura po metru kvadratnom stambene jedinice u glavnom gradu Crne Gore). Kad su u pitanju primorski gradovi, prvi kvartal prošle godine imao prosjek od 1.383 eura po kvadratu, a ove 1.445.
Prosječna cijena metra kvadratnog u Podgorici u drugom kvartalu ove godine (maj – avgust) iznosila je, pokazuju podaci Monstata, 1.450 eura, a na primorju 1.473.
Prema podacima Uprave za katastar i državnu imovinu, preko 23.000 stranaca ima nekretnine u našoj državi, a uglavnom se radi o državljanima Srbije, Bosne i Hercegovine i Rusije. Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova od prošle sedmice pokazuju da nešto više od 13.500 ruskih državljana ima odobren privremeni ili stalni boravak u Crnoj Gori, dok je na crnogorskoj teritoriji oko 11.100 Ukrajinaca po osnovu privremene zaštite ili odobrenog boravka.
Izvor: Danas/Vijesti
