Istog trenutka kada je nemačka država objavila do sada neviđeni paket pomoći privredi zbog posljedica pandemije, javili su se prvi kandidati. Ali to nisu bile male firme koje ne znaju ni kako će platiti struju za sljedeći mjesec. Ruku za dodjelu državne podrške prvo su pružili koncerni kao što su Adidas, Folksfagen, BMW, Simens…No, ubrzo su izbili sporovi sa državom, jer velike kompanije ne žele da prihvate uslov za državnu pomoć – da od tog novca ne isplaćuju dividende akcionarima.
Ne treba biti doktor ekonomije da bi se shvatilo kako će karantinske mjere koje su bile preduzete za suzbijanje virusa Kovid-19 praktično „zaključati“ najveći dio privrede i da će za ogroman broj firmi biti nemoguće da održe likvidnost i radna mjesta. Čak je i u najmoćnijoj svjetskoj privredi, SAD, to izazvalo eksploziju broja nezaposlenih.
S druge strane, njemačka vlada je maltene odmah, još krajem marta, odlučila da pruži finansijsku pomoć preduzećima u do sada neviđenim razmjerama: što u kreditima, što u državnim garancijama, riječ je o gotovo jednom bilionu i 200 milijardi eura. To nije kraj pomoći, jer i odluka o skraćenom radnom vremenu, kada se firmama pomaže da plate doprinose za zaposlene, je nesumnjivo državna pomoć. Ali taj novac će firme dobijati iz blagajne Zavoda za zapošljavanje.
Praktično, od dana kad je najavljena državna pomoć, počele su jadikovke u kompanijama o ogromnim gubcima koje će im donijeti ova pandemija i kako će im biti nužna koja milijardica, piše „Dojče Vele“. Međutim, prvi se nisu javili mali proizvođači koji ne znaju kako da plate račun za struju sljedeći mjesec, nego jedan gigant – Adidas, koji je sredinom aprila i dobio pozajmicu od 2,4 milijarde eura. Gužva pred Ministarstvom finansija je postajala sve veća: ruku su ispružili i Folksfagen, BMW, Simens…
Državna pomoć za džepove akcionara?
Ali onda je uslijedio prvi udarac snovima o državnim milijardama koje će pasti s neba. Već početkom aprila, Vlada je jasno dala do znanja da državna pomoć neće biti odobrena koncernima koji i u ovoj situaciji prvo misle na svoje akcionare i namjeravaju da državnim novcem napune njihove džepove isplatom dividendi. Ukratko, njemačka vlada je poručila: ako želite da plaćate dividende, ništa od državnog novca.
Ovakavo uslovljavanje državne podrške navelo je neke kompanije da odmah odustanu od nje. Dajmler je prvi izjavio da mu nije potrebna bilo kakva pomoć države, a vrlo brzo takvu poruku su poslalali i BMW i Folksfagen. Naime, ovakvi koncerni ne mogu sebi da priušte da u situaciji kada se već dešavaju ogromni potersi na svjetskim berzama dodatno rizikuju da rasteraju akcionare najavom kako mogu da se oproste od godišnje dividende. Osim toga, postoji još jedna opasnost: ukupna vrijednost na berzi je već niska, a ukoliko zbog neisplaćenih dividendi dodatno padne – to bi mogao da bude mamac i za neprijateljsko preuzimanje.
Na kraju, barem kad je riječ o 30 najvećih njemačkih koncerna koji su izlistani u indeksu DAX, državna pomoć bi bila zaista „hljeb preko pogače“. Kako je saopštila njemačka televizija ARD, oni ukupno raspolažu novčanom rezervom od oko 362,7 milijardi eura.
Neki su veliki ali iznemogli
Ipak, neki koncerni su zaista u ozbiljnim poteškoćama, pa su obećali državi da će njihovi akcionari ostati kratkih rukava. Adidas, ali i proizvođač automobilske elektronike Leoni, pa čak i Lufthansa, u početku su se borili rukama i nogama kako bi akcionarima i dalje plaćali barem kakvu-takvu dividendu.
Ali najveći njemački avioprevoznik je u toliko velikim problemima da za takvu računicu jednostavno nema mjesta: na desetine hiljada letova je otkazano, skoro cjelokupna flota je prizemljena a na stotine aviona više nikad neće poletjeti – barem ne s poznatim znakom Lufthanse. Berzanska vrijednost ovog avioprevoznika je već daleko ispod vrijednosti samih aviona koje ima u vlasništvu. Stoga je Lufthansi preostala samo državna pomoć kao jedina šansa da možda neće biti progutana. Planirani paket pomoći se sastoji od oko 10 milijardi eura pozajmice i odluke da će država preuzeti najviše do 25% akcija kompanije.
Taman kada se raščistila situacija oko toga kojim velikim kompanijma je zaista potrebna pomoć države, uslijedio je dodatni udarac komcernima. Vlada je poručila da mjere podrške ne podrazumijevaju samo pozajmice, već i državni novac koji se izdvaja za doprinose zaposlenima koji zbog pandemije više ne rade puno radno vrijeme. Dakle, ko god je zaposlene poslao kući na trošak države, ne smije da plaća dividende akcionarima.
U pitanju su, zapravo, ogromni iznosi: oko 10 miliona građana Njemačke trenutno radi u režimu skraćenog radnog vremena, a to je trošak koji blagajna Zavoda za zapošljavanje ne može da podnese jer jednostavno nema toliko novca.
Država da pomaže zaposlene, a kompanije će „pomoći“ akcionarima
Istog trenutka kada je njemačka vlada predočila ovaj uslov za državnu podršku, podigla se ogromna buka u velikim kompanijama. Opet se prvi oglasio Dajmler, koji je uprkos tome što je uzeo državni novac za plaćanje doprinosa zaposlenima sa skraćenim radnim vremenom, izjavio da ne želi da odustane od isplate dividende akcionarima. Odmah potom, potrčali su i drugi da se žale – Folksfagen, BMW, BASF, Kontinental uvjeravaju Vladu kako pomoć njihovim zaposlenima ustvari nije državna pomoć. Isto tvrdi i Bajer, pa je već prošle nedjelje brzo isplatio dividende, a osiguravajuća kuća Munich Re sprema se da to učini što preij.
Ipak, neki koncerni su shvatili da kako sada stoje stvari, a po svoj prilici i poduže, država je ta koja drži konce u svojim rukama. Koncern Puma, konkurent Adidasa, prihvatio je da neće isplatiti dividendu, isto je odlučila kompanija Fraport AG, operator na Aerodromu „Frankfurt“, proizvođač motora Deutz…
U jeku ovog spora započeti su pregovori između Vlade i predstavnika automobilske industrije kako bi se razmotrila budućnost ove grane koja je i te kako važna za ukupnu nemačku ekonomiju.
Izvor: Dojče vele / Bi
