Ministarstvo saobraćaja, na čelu sa tadašnjim šefom Ivanom Brajovićem, oštetilo je državu za 134 miliona eura propustima do kojih je došlo prilikom priprema za gradnju auto-puta Podgorica – Mateševo prije pet godina, što je oko 2,5 odsto crnogorskog BDP-a.

To tvrde izvori “Vijesti” dobro upućeni u dešavanja oko izgradnje auto-puta.

Nakon dodatnih troškova, dionica auto-puta duga 42,5 kilometara koštaće ukupno oko 1,3 milijarde eura, odnosno 300 miliona više nego što je najavljeno prije pet godina. Riječ je o iznosu do kojeg se navodno dođe kada se obračunaju osnovna cijena radova, dodatni i zaboravljeni radovi, kamate i kursne razlike.

Propusti se ogledaju u tome što je Vlada u cijeli posao ušla samo na osnovu idejnog rješenja, uz loše geodetske podloge, što u ugovoru o izgradnji nijesu nevedeni svi radovi, poput petlje “Smokovac”, elektro i vodovodne mreže i svih porilaznih puteva na ostalim petljama.

Do dodatnih troškova došlo je i što je kredit uzet u dolarima, bez zaštite od kursnih razlika.

Dodatnih 85 miliona eura koštaće u ugovoru zaboravljena prva faza petlje “Smokovac” zajedno sa naplatnom rampom i rekonstrukcijom nekoliko ulica na Zlatici, izgradnja vodovodne mreže duž cijele trase dionice auto-puta i nekoliko prilaznih puteva za ostale petlje, kao i nekoliko drugih sitnijih radova.

Vlada će sa glavnim izvođačem, kineskom kompanijom CRBC, kako je dogovoreno prilikom posjete njihove delegacije prošle sedmice, potpisati aneks ugovora da završi te radove, a cijena je načelno već dogovorena.

Izgradnja trafo-stanica i elektromreže za dionicu auto-puta će koštati ranije neplaniranih 31 miliona eura.

Vlada je već dala saglasnost svojoj kompaniji “Monteput” da uzme kredit za taj iznos i raspiše tender za izvođača.

Ukupan trošak od oko 116 miliona za zaboravljene radove Vlada je morala da podijeli i da izdvoji elektromrežu, jer prema osnovnom ugovoru, dodatni radovi mogu iznositi najviše do 10 odsto prvog ugovorenog iznosa.

Izvori “Vijesti” navode da se dodatnih oko 18 miliona štete odnosi na izgubljenu dobit od naplate putarine, jer će završetak dionice kasniti 15 ili 16 mjeseci.

Problem je i što sada prva rata za osnovni kredit dolazi na naplatu šest mjeseci nakon završetka, dok je raniji plan bio da taj period traje dvije godine, koliko i probni period korišćenja autoputa.

Prvu informaciju da u ugovoru o izgradnji dionice nema petlje, elektro i vodovodne mreže, o čemu je tada CRBS obavijestio Vladu, “Vijesti“ su objavile prije godinu i po.

Premijer Duško Marković tada je prvo rekao da Vlada smatra da završetak tih radova jeste obaveza CRBC-a, u okviru ugovorene cijene od 809 miliona eura, zaprijetivši i angažovanjem arbitraže.

Da poslovi ulaze u ugovorene obaveze, tada je kazao i ministar saobraćaja Osman Nurković.

“Dilema je da li je petlja ugovorena obaveza ili ne. Na tom pitanju radi komisija koju sam formirao i uskoro ćemo sjesti sa izvođačem.

Ukoliko se ne dogovorimo, moguća je arbitraža”.

Nurković je naveo da je problem nastao zbog nedefinisanosti ugovora, ali da vjeruje u dogovor.

Kada su ponovo pročitali ugovor, shvatili su da je propuste napravio tim bivšeg ministra Brajovića i da će kompaniji CRBC morati dodatno da plate. Ministarstvo Nurkovića zatim je tvrdilo da će dodatni radovi koštati oko 60 miliona, ali da će se naći na oko 80 jer Kinezi traže 120 miliona.

Sada se vidi da je CRBC vrlo malo popustio i da će zaboravljeni radovi iz ugovora koštati 116 miliona.

Iz Ministarstva su ranije tvrdili i da nijesu odgovorni za kašnjenje radove i da će tražiti od CRBC da plati penale za svaki dan kašnjenja.

Prethodno su iz kineske kompanije saopštili da radovi kasne jer su od Ministarstva dobili, kako se pokazalo, loše i nepouzdane podatke o projektu, zbog čega su u startu kasnili skoro godinu.

Bivši ministar, sada predsjednik Skupštine Ivan Brajović, tvrdio je da petlja nije ni trebalo da bude u tom ugovoru, jer je dio druge trase Farmaci – Smokovac i da je sada bilo predviđeno samo njeno projektovanje. Međutim, demantuju ga sama dokumenta iz njegovog kabineta gdje se u informatorima i planovima o prioritetnoj dionici navodi izgradnja petlje.

Na javnoj tribini o dionici auto-puta, koju je u oktobru prošle godine organizovao MANS; inženjer Jovan Ivanović iz italijansko-francuskog konzorcijuma “Ingerop geodata”, kojeg je Vlada angažovala kao nadzornika projekta, kazao je da bi prema pravilima struke i zdravom razumu bilo normalno da radovi na elektro i vodovodnoj mreži budu dio ugovora.

Predsjednik državne revizione komisije inženjer dr Mladen Ulićević tada je kazao da je idejni projekat dionice završen 2008. godine i da je Vlada na osnovu samo njega 2014. potpisala ugovor o projektovanju i izgradnji.

On je ponovio stav da bi bilo bolje da je to vrijeme iskorišćeno da se uradi glavni projekat, a potom potpiše ugovor, jer bi sve bilo mnogo jasnije, a možda i jeftinije.

“Ponoviću, nije moj posao da komentarišem zašto je Vlada nešto odlučila, već da kao stručno lice vršim reviziju projektne dokumentacije”.

Ulićević je naveo da petlja “Smokovac” nije bila u idejnom rješenju, jer 2008. godine nije bilo planskog dokumenta o tome gdje će biti ukrštanje puta.

“Njeno projektovanje je dio ugovora sa CRBC, a zašto nije predviđena i njena izgradnja – nije pitanje za mene”, kazao je Ulićević, navodeći da će sada dionica koštati onoliko “koliko mora da košta”.

Poređenja radi, Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine do sada su izgradile i pustile u saobraćaj 102 kilometra autoputa. To je ovo državno preduzeće koštalo ukupno 865 miliona eura.

Izgubljeno 100 miliona na kursnim razlikama

Kredit za auto-put koji je Vlada zaključila u oktobru 2014. godine od 944 miliona dolara tada je u eurima vrijedio 743 miliona eura (euro je bio 1,27 dolara), a sada kada euro vrijedi 1,12 dolara iznosi 842 miliona.

Stručnjaci su i tada kritikovali Vladu zbog toga što je uzela kredit u dolarima bez osiguranja od kreditnog rizika, ocijenivši da su se na taj način kockali sa novcem građana.

Da je tada uzeto osiguranje od kreditnog rizika – hedžing, ono bi koštalo do tri odsto vrijednosti ugovora, ili oko 25 miliona eura.

Iz Vlade su najavili da će tokom ove godine uzeti hedžing za taj kredit, međutim sada će ih koštati višestruko više nego da su to uradili na vrijeme.

Što dobiju od aerodroma, daće za zaboravljene radove?

Izvori “Vijesti” tvrde da u budžetu sada nema 85 miliona eura potrebnih za završetak zaboravljene petlje, vodovodne mreže i prilaznih puteva, tako da se taj novac ove godine može naći kroz dodatno zaduženje što bi postojeći javni dug povećalo za skoro dva odsto.

Drugi način je da se iskoriste državni depoziti iz rezervi, što bi opet uticalo na rast javnog duga jer ga Vlada smanjuje za iznos tih depozita.

Treći mogući način finansiranja je da skoro cijeli iznos koji bi Vlada trebalo da dobije za iznajmljivanje oba aerodroma da za pokrivanje tih rupa.

Vlada planira da kao jednokratnu naknadu odmah nakon potpisivanja koncesije za aerodrome traži minimum 100 miliona eura.

Javni poziv za aerodrome trebalo je da bude raspisan još krajem prošle godine, ali je zbog loše pripremljene dokumentacije i imovinsko-pravnih sporova predlog koncesionog ugovora komisija za ekonomsku politiku vraćala ministarstvu na doradu nekoliko puta.

Ukoliko bi uskoro bio raspisan taj poziv, Vlada bi koncesionara i tih 100 miliona mogla očekivati krajem ove, ili početkom naredne godine.

Izvor: Vijesti