Holandsko udruženje potrošača objavilo je istraživanje koje je pokazalo značajan pad kvaliteta prehrambenih proizvoda zbog inflacije. Ovi podaci su ponovo u prvi plan stavili termine šrinkflacija i skimpflacija koji pokazuju kako se u kriznim ekonomskim vremenima proizvođači igraju s pravima potrošača, varajući ih tako što smanjuju pakovanja bez upozorenja ili snižavaju kvalitet, a istovremeno povećavaju cijene.
Nedavna studija Holandske agencije za zaštitu potrošača je pokazala kako je postotak ribe u ribljim štapićima Albert Heijn pao za 20 odsto, dok se cijena povećala za 40 procenata. U ulju za kuvanje „bertoli“ se udio maslinovog ulja smanjio sa 20 na sedam odsto, a u supi iz kesice „džambo čiken“ udio piletine sa 8,6 na 5,8 procenata.
Biljana Borzan iz Odbora za zaštitu potrošača EU rekla je da, prema njenom istraživanju, iz Hrvatske čak 76 odsto građana je primijetilo značajan pad kvaliteta hrane i higijenskih proizvoda za istu ili višu cijenu.
– Problem skimpflacije, odnosno uštede na račun kvaliteta sastojaka je taj što je to prosječnom građaninu jako teško dokazati, a vrlo često nije ni označeno na ambalaži. Građani Hrvatske su primijetili i pad kvaliteta usluga – rekla je ona i navela primjer da čak 66 odsto ispitanika u Hrvatskoj smatra da su prije za istu cijenu dobijali, na primjer, bolji hotelski smještaj ili više sadržaja dok kupuju ulaznice za neke događaje.
Skimpflacija i šrinkflacija
– Problemi skimpflacije idu paralelno uz šrinkflaciju, odnosno smanjenje pakovanja proizvoda na proizvodima čije cijene ostaju iste. Čak 94,5 odsto naših građana je primijetilo da u supermarketima dobijaju tanje čokolade, manje teglice dječje hrane ili manju gramažu tjestenine, a cijene su ostale iste. Industrija ponovo želi da štedi preko leđa potrošača – upozorila je Borzanova.
Kupci posebno u istočnoj Evropi su dosad imali iskustva uglavnom sa šrinkflacijom, a sada pošto je prošao talas velikih poskupljenja i cijene su i dalje visoke, suočavaju se sa skimpflacijom. Ovaj izraz koji je nastao od engleske riječi za „štedjeti“ ili „raditi nešto nekvalitetno“ lansirala je američka medijska mreža NPR prije nekoliko godina.
Ovaj fenomen u kome proizvođači smanjuju kvalitet proizvoda, a istovremeno povećavaju cijene širi se trenutno očigledno svuda, čim na to upozoravaju i evropski borci za prava potrošača. Da podsjetimo da su poslije početka rata u Ukrajini proizvođači pomfrita zamijenili suncokretovo ulje palminim jer se ogromna količina svjetske proizvodnje suncokreta nalazi u Rusiji i Ukrajini.
Na deklaracijama nisu tačni podaci
Ulja nije bilo u tom trenutku. Ono je prvo uvedeno iz potrebe, a onda su proizvođači shvatili da im je to jeftinije i zadržali su ga. Iako je suncokretovo ulje odavno dostupno u dovoljnim količinama, prema podacima zaštitnika potrošača, samo se jedan od ispitanih proizvođača vratio kvalitetnijem proizvodu. Ostali i dalje koriste palmino ulje.
Ono što još više zabrinjava jeste to što oni ne mijenjaju ni na deklaraciji proizvoda ovu izmjenu iako nutritivne vrijednosti više ne odgovaraju onome što piše na etiketi. Palmino ulje je jeftinije i nezdravije od suncokretovog zbog većeg udjela zasićenih masnih kiselina.
U početku su proizvođači dobili odobrenje da takva pakovanja mogu da idu na police jer nisu imali vremena da odštampaju nova, ali niko ih s vremenom nije zamijenio, niti je bilo kontrola koje bi to utvrdile. Umjesto da izmijene listu sastojaka i nutritivne vrijednosti, oni su samo naveli da proizvod sadrži palmino ulje umjesto suncokretovog, ali je to naravno prošlo nezapaženo kod potrošača kojima je ovakva informacija namijenjena.
Izvor: Bif.rs
