Eurozoni prijete manji ekonomski rizici nego američkoj privredi, Rusija iskazuje bolje pokazatelje ekonomskog opravka od Kine, a najveći izazovi predstoje zemljama Bliskog Istoka, naročito nakon produbljivanja krize oko situacije u Kataru. Kada se globalna privreda, umjesto geografski, razloži po djelatnostima, najveći uspjeh bilježe automobilska i poljoprivredno-prehrambena industrija, navodi se u najnovijem kvartalnom izvještaju kompanije za osiguranje potraživanja Coface.

Skoro svake godine globalna ekonomija se suoči sa nekim velikim izazovom koji bi mogao biti okidač za novu krizu. Banka za međunarodna poravnanja, poznata i kao „krovna banka“ za državne centralne banke, ocjenjuje da su trenutno najrizičniji faktori aktuelni politički događaji, prebrza ili prespora odluka o ograničavanju fiskalnih podsticaja, pad potrošnje i investicija i porast protekcionizma. Strah od potonjeg podgrijava ne pretjerano sofisticirana retorika američkog predsjednika Donalda Trampa, koji uporno prijeti visokim porezima za uvoz robe u SAD. Tramp, međutim, nema podršku za ostvarivanje svih radikalnih ideja za koje se zalaže, a analitičari ocjenjuju da su trenutno u igri veće prijetnje po globalnu stabilnost od konfliktnog ponašanja prvog čovjeka Bijele kuće.

Na to upozorava i Grupa Coface, svjetski lider u osiguranju potraživanja, u svojim redovnim izvještajima o rizicima koji prijete nacionalnim ekonomijama širom planete. Na osnovu analize sprovedene u 160 zemalja, u najnovijem izvještaju koji je objavljen u drugom kvartalu ove godine ocjenjuje se da je u periodu od 2014. do 2015. godine, pogoršanje bilo najuočljivije u zemljama Bliskog Istoka i Afrike usljed povećanja političkih tenzija i pada cijena nafte i gasa.

Stoga je Coface u ovom kvartalu umanjio ocjene za nekoliko zemalja u pomenutim regionima. Među njima je i Katar, sa aktuelnom ocjenom rizika od još uvjek prihvatljivih A4, koja bi, međutim, mogla da se pogorša, posebno nakon nedavnih mjera koje su protiv njega preduzele druge zemlje Zaliva. Da podsjetimo, Saudijska Arabija, Egipat, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) optužili su Katar da podržava teroriste i 5. juna prekinuli diplomatske i ekonomske odnose sa tom zemljom. Nedavno su ovoj državi poslale listu zahtjeva, koju je Katar odbio. Ako se kriza produbi, to će negativno uticati na ekonomsku situaciju u ovoj zemlji ali i na pad njene spoljnotrgovinske saradnje sa drugima, a vjerovatno i na depozite i profite nerezidenata u Kataru.

Evropa stabilnija od Amerike

Konfliktni stavovi novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa i posljedice koje iz njih mogu proisteći po američku ekonomiju (A2), zajedno sa nejasnoćama oko paketa fiskalnih stimulansa znaci su za oprez, ističe se u izvještaju ove finansijske kuće. Uprkos rastu BDP-a u prvom kvartalu sa 0,7%, na 1,2% i činjenici da je nezaposlenost na najnižem nivou u proteklih skoro šesnaest godina, potrošnja domaćinstava nastavlja da slabi. Dodatni rizik za SAD predstavlja velika vjerovatnoća da će kreditni rast usporiti, kao rezultat očekivanog rasta kamatnih stopa.

Eurozona je, s druge strane, u uzlaznoj putanji, uživa veoma povoljne uslove finansiranja, podršku investicija za rast i oživljavanje korporativnog povjerenja. Nesolventost je smanjena u skoro svim zemljama, osim u Velikoj Britaniji (koju je oslabilo usporavanje potrošnje) i u Belgiji (četvrti najveći trgovinski partner eurozone). Coface očekuje da će se u ove dvije zemlje nesolventnost povećati za 9% i 5% u 2017. godini.

Što se tiče nekada problematičnih a sada ekonomija u oporavku, španskoj je zbog dinamičnog privrednog i rasta spoljne trgovine povećana ocena na A2. Coface očekuje da bi u ovoj zemlji u 2017. privreda mogla rasti brže nego što je najavljivano, odnosno 2,9%.

I njenom susjedu Portugalu podignuta je ocjena na A3, jer je Evropska komisija odlučila da okonča disciplinski postupak koji je povela protiv pomenute države zbog prekomernog budžetskog deficita. Posle rasta od 1,4% lane, Portugal bi ove godine mogao imati rast od 2%, a naredne od 1,7%.

Dio kontinenta u kojem se nalazi naša zemlja je po običaju lošije ocijenjen od ostatka Evrope. Hrvatska i Srbija nose ocjenu značajnog rizika, a Bosna, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Grčka su okarakterisane kao visokorizične. Slovenija, s druge strane, ima prihvatljiv nivo ekonomskih problema s kojima će se suočiti u budućnosti.

Razvoj samo u nekim zemljama u razvoju

Ekonomski učinak je veoma raznovrstan u zemljama u privrednom usponu, uključujući Rusiju, Kinu i Indiju. Naime, u Rusiji je došlo do blagog oporavka, a procjena zemlje se poboljšala na ocjenu B. Investicije i industrijska proizvodnja rastu, a maloprodaja više ne opada, zbog kontrolisanog nivoa inflacije (blizu 4%). Prodaja u automobilskoj industriji je porasla 11% u 2017. godini, što je omogućilo da se ovoj industriji ocjena poboljša sa „veoma visok rizik“ na „visok rizik“. Prednosti oporavka i aktivnosti u Rusiji pokazale su se posebno korisnim za Uzbekistan (sada ocena C), gdje su poboljšanju ekonomske situacije doprinijeli i finansijska podrška Svjetske banke i EBRD-a, kao i ublažavanje političke nesigurnosti.

Situacija je drugačija u azijskim zemljama u razvoju. U Kini (kojoj je u junu 2016. godine smanjena ocjena na B, signalizirajući „značajan rizik“), pokazatelji su se vratili u crveno. Privreda ove zemlje usporava, a rizici od nesolventnosti rastu, posebno zbog strožih kreditnih uslova. Naročito su pogoršane procjene rizika za automobilski sektor (na regionalnom nivou, kao i u Kini), kome je dodijeljena ocjena „visok rizik“ zbog drastičnih mjera kontrole na automobilima sa unutrašnjim sagorijevanjem. Uprkos padu prodaje automobila, sektor maloprodaje koristi prednosti potražnje koja je i dalje veoma izražena, pa otuda i povećanje ocjene na „nizak rizik“.

U Indiji, poboljšana procjena poljoprivredno-prehrambenog sektora na „srednji rizik“ objašnjava se klimatskim uslovima koji su se vratili u normalu.

Poslovanje po sektorima

Kako bi kompanijama pružio potpuniju sliku rasprostranjenosti ekonomskih rizika širom svijeta, Coface objavljuje kvartalne procjene za 13 sektora u 24 zemlje koje predstavljaju gotovo 85% svjetskog BDP-a, kao i procjene ekonomskih rizika za 160 nacionalnih privreda.

Prema pokazateljima u najnovijem izvještaju, primetno je da u SAD proizvodnja nafte raste i da se energetski sektor oporavio, te mu je ocjena sa “veoma visok rizik” povećana na „visok rizik“.

U Evropi su napredak ostvarili brojni sektori. Poljoprivredno-prehrambeni je i na regionalnom nivou u zapadnoj Evropi i u Francuskoj ocijenjen kao „srednje rizičan“. Ovo je rezultat povećanja cijena sirovina i poboljšanja klimatskih uslova za usjeve. Metalska industrija u Njemačkoj sada je klasifikovana ocjenom „srednji rizik“, usljed stabilizacije cijena i pozitivne dinamike njenih ključnih tržišta. Automobilski sektor u Italiji sada ima ocjenu „nizak rizik“.

Centralna Evropa i dalje uživa prednosti poboljšanih ocjena. U ovom kvartalu, farmaceutska industrija se klasifikuje ocjenom „nizak rizik“, zbog povećanja unutrašnje i spoljne potražnje. Energetski sektor je poboljšao svoju ocjenu na „srednji rizik“, na regionalnom nivou i u Poljskoj, podstaknut profitabilnošću kompanija za preradu nafte i očekivanim povećanjem potražnje. U pomenutom regionu je smanjena prognoza rizika i u metalskoj industriji, uglavnom zahvaljujući novim investicijama u infrastrukturu i oporavku automobilskog sektora.

BIF