Najvažniji ekonomski akt za narednu godinu – Predlog zakona o budžetu, prema nezvaničnim informacijama, čekaće formiranje nove Vlade i izvjesno je da on teško može biti utvrđen do 15. novembra, što je zakonski rok. Na taj način dolazi do sličnog scenarija od prije četiri godine, kada se zbog konstituisanja tadašnje Vlade premijera Duška Markovića sa prvim predlogom budžeta odlazeće izvršne vlasti čekalo do 18. decembra.
Obaveze
Predlog budžeta mora proći i vladinu Komisiju za ekonomska pitanja, a zbog promjene vlasti mora se i ona izabrati.
Mandatar za sastav nove vlade Zdravko Krivokapić u jednom od posljednjih javnih nastupa najavio je za 11. novembar rok u kome će predložiti članove izvršne vlasti, što je četiri dana prije zakonskog roka u kome predlog budžeta treba da se pošalje parlamentu.
Nije zvanično objavljeno ko bi mogao da pokriva jednu od najvažnijih pozicija u novoj vladi – funkciju ministra finansija, a Krivokapić je kazao da ima rješenje i da će to biti neko od stručnih kadrova.
Nekoliko potencijalnih kandidata, čija su imena pominjana u medijima, imaju bogate biografije, a fali ozbiljnije iskustvo u radu u javnom sektoru koje je takođe važno, imajući u vidu stanje u javnim finansijama i brojne sistemske probleme zbog kojih je državna kasa gubila (i gubi) milionske sume, na što je godinama ukazivala Državna revizorska institucija (DRI).
Osim predloga zakona o budžetu, novu vladu čeka i donošenje fiskalne strategije za period trajanja njenog mandata koja treba biti polazna osnova za koncipiranje godišnje budžetske poltike, a na koju mišljenje u roku od mjesec od dana dostavljanja mora dati Centralna banka. Na osnovu fiskalne strategije se donose i smjernice fiskalne politike na godišnjem nivou za period od tri godine kojima se moraju definisati limiti potrošnje, nivoi bruto zarada, penzija, socijala…
Šta sad rade u Vladi?
Iako je smjena izvršne vlasti u toku, sistemskim zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti su precizirani rokovi za pripremu budžeta u tekućoj za narednu godinu, a šta je do danas po tom pitanju urađeno “Vijestima” iz Ministarstva finansija, kojim rukovodi Darko Radunović, nije odgovoreno. Pitanja su poslata prije 10 dana. Upitani su u kojoj fazi je priprema budžeta za narednu godinu i da li će nacrt tokom ovog mjeseca dostaviti Vladi, da li su su potrošačke jedinice prvog nivoa dostavile zahtjev za dodjelu novca u zakonskom roku do kraja jula, kao i da li je potreban drugi rebalans ovogodišnjeg budžeta i da li ministarstvo radi na njemu. Potrošačke jedinice prvog nivoa su – predsjednik Crne Gore, Skupština, pravosudni organi, Vlada – Generalni sekretarijat Vlade i ministarstva, samostalne potrošačke jedinice i državni fondovi.
Procedura
Rokovi za pripremu budžeta za narednu godinu počinju već u januaru tekuće godine kada Ministarstvo finansija izdaje uputstvo za pripremu kapitalnog budžeta i završavaju se zaključno sa oktobrom kada se predlaže nacrt.
Odlazeća Vlada premijera Markovića od završetka parlamentarnih izbora aktivna je u donošenju odluka i predloga zakona koji su u skupštinskoj proceduri, pa bi bilo očekivano i da je sprovela sve zakonske procedure u pripremi nacrta budžeta za 2021. Uz to, Krivokapić je 8. oktobra dobio mandat da sastavi Vladu u roku od tri mjeseca, pa u krajnjem slučaju da se ona ne formira do 8. januara Markovićeva Vlada bi morala da predloži budžet. Skupština ne bi morala da ga usvoji, pa bi se prešlo na privremeno finansiranje. Ono podrazumijeva da do donošenja budžeta Ministarstvo finansija potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava novac do iznosa jedne dvanaestine stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini.
Zadužili se još 15 miliona, preko zapisa do skoro 100 miliona
Centralna banka je juče za potrebe Ministarstva finansija kroz novu aukciju državnih zapisa sakupila 15 miliona eura za održavanja tekuće likvidnosti budžeta.
To je ovogodišnja osma emisija državnih zapisa sa rokom dospjeća od šest mjeseci. Ukupno se kroz osam ovogodišnjih aukcija došlo do 94,6 miliona eura.
“Vijesti” čekaju odgovor od Ministarstva finansija – koliki je ukupni dug države po osnovu državnih zapisa, koliko je aukcija planirano još do kraja godine…
Koliko može ostati u kasi
Odlazeći ministar Darko Radunović, prema nezvaničnim informacijama, ostavlja navodno oko 200 miliona eura u državnoj kasi.
Manjak u budžetu se više od deset godina popunjavao zaduživanjem kroz kredite i emisije obveznica, a za dobijanje kredita su založene i državne zlatne rezerve.
Dosadašnja praksa Ministarstva finansija bila je da se već u rezervi na kraju godine imaju depoziti na računu iz kojih se servisirao budžet u prvim mjesecima naredne fiskalne godine, a da se paralelno sa tim radi i priprema za izlazak na međunarodno tržište obveznica.
U septembru prošle godine je pozajmljeno oko pola milijarde eura za vraćanje starih dugova u 2020. Potom, zbog korona krize, država se ove godine zadužila još oko 400 miliona.
Kasniće i izrada prospekta za izlazak na međunarodno tržište obveznica, a dodatna otežavajuća okolnost za pozajmice u narednoj godini biće i izvjesno dalje snižavanje kreditnog rejtinga države u ovoj godini od kojeg zavisi kamatna stopa po kojoj će se emitovati obveznice.
Fali najmanje 511 miliona, u martu dospijeva najveći dio duga
Državnoj kasi će 2021. nedostajati najmanje 511 miliona eura, ali najvjerovatnije i više zbog ekonomske i finansijske korona krize. Ova cifra je projektovana na osnovu posljednjih trogodišnjih smjernica fiskalne politike.
Podaci Ministarstva finansija pokazuju da državu naredne godine čeka otplata oko 405 miliona eura dugova, od čega je 349,51 miliona dug prema strancima, dok je 55,48 miliona eura domaći dug.
Na mjesečnom nivou najveća suma na naplatu dolazi u martu naredne godine kada se strancima mora vratiti 244,52 miliona eura.
Izvor: Vijesti
