Privredna komora Crne Gore je uspostavila HUB cirkularne ekonomije (CE HUB) kao jedinstveni punkt za cirkularne inicijative i rješenja. HUB ima cilj da bude centar znanja i ekspertize, omogući pristup domaćoj i međunarodnoj praksi i iskustvima, kao i tekućim aktivnostima i događajima koji se tiču cirkularne ekonomije.
Na zvaničnoj promociji HUB-a, predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić je kazala da je nakon Mape puta, na bazi koje je Vlada donijela i Strategiju cirkularne tranzicije, logičan slijed bio uspostavljanje čvorišta znanja i praksi koje treba da doprinese podizanju svijesti privrede i donosioca odluka o ovoj važnoj temi.
– Kroz ovaj okvir nastojimo da podržimo naše članice na implementaciju cirkularnih poslovnih modela, koji su odgovor na klimatske promjene i resursnu neizvjesnost. Za to je potrebna sinergija čitave zajednice, zbog čega je naš HUB pored privrede otvoren za institucije nacionalnog i lokalnog nivoa, međunarodne institucije, naučne institucije, NVO sektor i nezavisne stručnjake – rekla je Drakić, pozivajući sve da budu dio ove korisne inicijative koja će graditi zajednicu posvećenu održivosti, a čiji uspjeh zavisi od nivoa njene inkluzivnosti.
Prema njenim riječima, brojne su obaveze koje je Crna Gora preuzela kroz različite međunarodne sporazume i deklaracije, a tiču se očuvanja resursa i kvaliteta životne sredine. Zahtjevi koji se odnose na poslovnu zajednicu su usljed poslednjih kriza dodatno usložnjeni. Zbog toga pravovremenost informacija i iskustva drugih koji će biti dostupni na ovoj platformi predstavljaju kvalitetnu osnovu i podršku za djelovanje u željenom pravcu. HUB-ovi cirkularne ekonomije postoje u mnogim zemljama koje su iskoračile u transformisanju svoje privrede. Opravdanost njihovog postojanja potvrdila se širom Evropske unije, pa će vjerujemo i kod nas.
– Zadovoljstvo mi je da se značajan broj kompanija odazvao našem pozivu da bude partner platformi. Ovdje smo da podržimo jedni druge, dijelimo iskustva i ideje, gradeći zajednicu koja je posvećena cirkularnosti. Kao institucija koja okuplja cjelokupnu crnogorsku privredu davaćemo kontinuirani doprinos stvaranju društva koje vodi računa o resursima, smanjuje zagađenja i gradi otporne ekonomske sisteme. Kroz partnerstva očekujemo da svi akteri daju doprinos i sinergijom pomognu da ovaj HUB uspješno živi – rekla je predsjednica Privredne komore.
Ladeja Godina Košir, kopredsjedavajuća Evropske platforme stejkholdera cirkularne ekonomije, kao neko ko ima ima jasan pregled kretanja vezanih za prelazak na zelenu i cirkularnu ekonomiju, istakla je da Crna Gora na ovom putu zauzima izuzetno snažnu i prepoznatljivu poziciju. Postajete važan akter i u Evropi, a sada sa novosnovanim hubom, možete stajati rame uz rame sa najnaprednijim državama.
Prema njenim riječima, tzv. “one stop shop” u okviru cirkularnog huba omogućava da svako ko je zainteresovan može da se uključi u cirkularnu agendu i pronađe svoje mjesto.
– Cirkularni hub okuplja sve one sa kojima možete sarađivati i razmjenjivati iskustva. Sa otvaranjem ovog huba dobićete dodatnu energiju da pokrenete sistemsku tranziciju i da ojačate ne samo privredu, već i cijelu zajednicu – istakla je Košir.
Poručila je da, kada se govori o cirkularnoj ekonomiji, teži se boljem životu za sve, te doprinosi spajanju regiona.
Predstavnica Privredne komore Milena Rmuš prezentovala je HUB cirkualane ekonomije i njegov sajt (www.ce-hub.me) koji sadrži sve važne informacije o cirkularnoj ekonomiji na jednom mjestu.
Cirkularna ekonomija prepoznata je kao važan alat za zelenu tranziciju i predstavlja ekonomski narativ utemeljen na održivoj potrošnji i proizvodnji. Kazala je da prednosti cirkularne ekonomije uključuju smanjenje iscrpljivanja resursa, manju generaciju otpada, obezbjeđenje sigurnosti resursa, otvaranje novih radnih mjesta i ekonomsku otpornost. Prelaskom na cirkularnu ekonomiju moguće je postići održivi i inkluzivni ekonomski rast, istovremeno minimizirajući negativne uticaje na životnu sredinu i društvo.
– Podizanje svijesti i edukacija o konceptu cirkularne ekonomije igraju ključnu ulogu u promovisanju cirkularnosti. Osnovno razumijevanje principa cirkularne ekonomije, kao i svijest o njenim prednostima i potencijalnim pozitivnim uticajima, važni su za sve aktere u društvu. Edukacija o održivosti i cirkularnosti treba da bude prisutna na svim nivoima obrazovanja i ciljana ka svim relevantnim akterima – kazala je Rmuš.
Prema njenim riječima, prvi konkretni koraci na putu ka cirkularnoj tranziciji u Crnoj Gori, procesu koji zahtijeva sistemsku promjenu i koji se mora posmatrati kao kontinuirani proces, napravljeni su razvojem Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji u kojoj su identifikovana prioritetna područja i ključni pokretački faktori za cirkularnu tranziciju.
Kako je navela, uprkos bogatim prirodnim resursima, crnogorsku ekonomiju karakteriše veliki uvoz hrane, sirovina i proizvoda sa drugih tržišta. U nekim slučajevima proizvodi niske dodate vrijednosti izvoze se, a zatim se uvoze kao proizvodi visoke dodate vrijednosti. Ovaj neiskorišćeni potencijal i zavisnost od uvoza stvaraju snažnu potrebu za otpornošću i samodovoljnošću, što bi se moglo postići cirkularnim lancima vrijednosti i međunarodnoj konkurentnosti uključenih aktera.
Rmuš ističe značaj zelenog finansiranja za cirkularnu ekonomiju, koje treba da usmjeri kapital ka ekološki održivim aktivnostima koje promovišu efikasno korišćenje resursa, recikliranje, obnovljivu energiju i smanjenje otpada. Izgradnja kapaciteta privatnog i javnog sektora za pripremu cirkularnih projekata biće ključna da bi se zelena sredstva mogla apsorbovati u budućnosti.
Cirkularni izazovi zajedno sa željom da postane konkurentnija i produktivnija mogu usmjeriti zemlju ka modernizaciji kroz razvoj cirkularnih rješenja, cirkularnih sistema vrijednosti, novih poslovnih modela i jačanja lokalnih lanaca vrijednosti. Cirkularne inovacije mogu biti podržane digitalnim inovacijama i rješenjima.
– Sve je veća potreba za zelenim poslovima i kompetencijama koji mogu usmjeriti sistem prema uvođenju cirkularnih rješenja i razvoju novih znanja i vještina kako bi se odgovorilo na mogućnosti koje su pred nama – kazala je ona.
Predstavila je i vodič koji se odnosi na planiranje i organizovanje održivih događaja u Crnoj Gori.
Rmuš je kazala da je svrha ovog vodiča da pruži preporuke za organizovanje održivih događaja, ukazivanjem na mjere koje se mogu preduzeti u oblasti promocije događaja, mobilnosti, potrošnje energije i vode, komunikacije, smanjenje, odvajanja i skladištenja otpada.
Vodič je u okviru projekta koji je finansirao Globalni fond za životnu sredinu (GEF) izradio UNDP Srbija, a uz podršku UNDP-a Crna Gora ustupljen je na prilagođavanje i publikovanje ustupljen Privrednoj komori Crne Gore. Vodič pruža opšte informacije o održivosti, ključne principe i kriterijume za planiranje i organizaciju održivih događaja sa praktičnim primjerima i savjetima.
Vidoje Kojović, predstavnik Helvetasa za Zapadni Balkan, čestitao je Privrednoj komori na kontinuiranom radu u oblasti cirkularne ekonomije. Predstavio je RECONOMY program koji vodi HELVETAS, a, finansira švedska razvojna agencija SIDA i koji je zastupljen u 11 zemalja Zapadnog Balkana i istoka Evrope.
– Postoji ogroman potencijal razvoja cirkularne ekonomije u Regionu i privredne komore su spremne da sarađuju. Ideja je da se stvori regionalna sinergija između habova zemalja i ubrza proces cirkularne tranzicije uz stvaranje dodatne vrijednosti – rekao je Kojović.
Privrednici i predstavnici partnerskih institucija su tokom diskusije istakli važnost kreiranja cirkularnog haba i čestitali Komori na kvalitetno urađenom poslu koji će doprinijeti okupljanju i umrežavanju svih aktera zelene tranzicije.
– Svi se moramo umrežiti i dati doprinos ovom procesu – koji nam daje šansu da budemo održivi – ono što se zove snaga preduzetništva – poručeno je sa skupa.
Bilo je riječi i o doprinosu predstojeće digitalne transformacije Komore ovim procesima, kao i konkretnim iskoracima u pravcu zelene ekonomije kako u turizmu i drugim privrednim sektorima, tako i u sistemu obrazovanja.
Takođe, naglašena je važnost sistemske saradnje za uspjeh realizacije cirkularne tranzicije, kao i kreiranja legislative po uzoru na evropske, te apostrofirana važnost međunarodnih projekata koje realizuje Privredna komora u saradnji sa partnerskim organizacijama.
