Odluka Agencije za zaštitu konkurencije Crne Gore (AZZK) kojom je utvrdila postojanje restriktivnog sporazuma između tri telekomunikacione kompanije, zbog sinhronizovanog povećanja minimalne prepaid dopune od 18. novembra 2024. godine, izazvala je burne reakcije stručne javnosti i operatera. Pitanje da li su ovakve prakse zaista rezultat dogovora ili samo paralelno postupanje u skladu s tržišnim zakonitostima otvara prostor za ozbiljnu debatu o primjeni standarda konkurentskog prava u Crnoj Gori.

„Iz Rješenja kojim je Agencija za zaštitu konkurencije (AZZK) utvrdila povredu, ne vidi se da je Agencija raspolagala dokazima o postojanju bilo formalnog bilo neformalnog sporazuma između operatera, već je Agencija do zaključka o postojanju dogovora došla isključivo na osnovu toga što su operateri odredili istu minimalnu cijenu prepaid dopune sa početkom važenja na isti dan. Prema precedentima razvijenim u EU pravu konkurencije, na koje se i sama Agencija za zaštitu konkurencije poziva, samo paralelno postupanje konkurenata na tržištu, bez dokaza koji pokazuju da je takvom postupanju prethodio dogovor konkurenata, može biti osnov za zaključak da sporazum postoji samo ako je postojanje sporazuma jedino moguće i vjerodostojno objašnjenje za paralelno ponašanje učesnika na tržištu. Dakle, mora se pokazati da je paralelizam u ponašanju rezultat sporazuma“, kazala je za Bankar advokatica Bisera Andrijašević iz advokatske kancelarije „BDK advokati“ komentarišući odluku AZZK.

Kako dodaje, do tog zaključka se može doći bilo na bazi dokaza, bilo zato što se paralelizam ne može racionalno objasniti na drugi način osim postojanjem sporazuma.

„U konkretnom slučaju, operateri su iznijeli određene navode o ekonomskim i drugim poslovnim razlozima iza istovremenog povećanja minimalnog iznosa dopune na iznos od 5 eura, ali Agencija te navode nije uopšte analizirala pa tako nije ni argumentovala zašto ti navodi stranaka ne predstavljaju vjerodostojno  objašnjenje za paralelizam u njihovom ponašanju“, navodi Andrijašević.

Ovdje se prvenstveno misli na činjenicu da su pružili objašnjenja zasnovana na ekonomskoj logici i istorijskim praksama. (Operateri su naveli da je 1. april 2024. odabran kao datum stupanja na snagu odluke o povećanju minimalnog iznosa dopune jer prepaid usluge pretežno koriste turisti koji posjećuju Crnu Goru tokom leta. Priložili su dokaze da je 1. april istorijski bio datum stupanja na snagu takvih odluka. Mtel je dodatno objasnio da generalno sprovodi povećanja, uključujući ovo, nakon usvajanja finansijskih izveštaja u martu, dok je Crnogorski Telekom dostavio dokaze da je interna odluka o povećanju minimalnog iznosa dopune donijeta u oktobru 2023. godine kao dio paketa mjera usmjerenih na ostvarivanje ciljeva prihoda koje je nametnuo matični Deutsche Telecom. )

Kako Andrijašević navodi u komentaru na odluku, AZZK nije uzela u obzir nijednu od navedenih izjava stranaka te da se pozvala se na nekoliko odluka Evropske komisije i jednu odluku Prvostepenog suda kako bi podržala svoj prećutni stav da je postojanje sporazuma očigledno. Međutim, kako navodi, svi navedeni presedani su neadekvatni.

Agencija je navela Odluku br. 1999/210/EC, u kojoj je Evropska komisija utvrdila da sporazum može postojati kada su strane postigle konsenzus, čak i uopšten, o linijama zajedničkog delovanja ili uzdržavanja od delovanja, i da je dovoljno da su preduzeća izrazila zajedničku nameru da se ponašaju na tržištu na određeni način. Međutim, u tom slučaju postojali su brojni dokazi o „sistematskom učešću svih strana na redovnim sastancima tokom dužeg perioda […] i razmeni informacija o industrijskim cenama šećera“. U ovom slučaju, Agencija nije imala nikakve dokaze o kontaktima ili signalima između operatora.

Na pitanje koji bi primjeri iz EU sudske prakse mogli biti relevantniji za ovakav slučaj u Crnoj Gori, Andrijašević kaže da se jedan od slučajeva iz EU prakse koje citira Agencija odnose na sporazum u formi usaglašene prakse, dok Agencija u svom rješenju izričito kaže da se u ovom postupku nije bavila usaglašenom praksom.

„Ostaje nejasno u kojoj je onda formi je postojao navodni restriktivni sporazum između operatera. Svakako, nijedan od EU precedenata koje je Agencija citirala ne podržava stav da postojanje sporazuma nije potrebno dokazivati ili da nije potrebno analizirati da li za paralelizam u ponašanju postoji drugo racionalno objašnjenje“, navodi Andrijašević.

Primjer iz komšiluka

Andrijačević se osvrnula na sličan slučaj s početka godine koji se desio u Srbiji, gdje inicijativa nije rezultirala pokretanjem istrage a na pitanje koje razlike u pristupu između srpske i crnogorske Agencije za zaštitu konkurencije primećuje u ovom kontekstu, Andrijašević kaže da s obzirom na to da u Srbiji Komisija za zaštitu konkurencije nije pokrenula postupak utvrđivanja povrede, već je našla da nema dovoljno osnova za pokretanje postupka, nema dovoljno javno dostupnih informacija za poređenje sa crnogorskim slučajem.

„Postoje određene razlike u odnosu na predmetni slučaj jer su se povećanja cijena u Srbiji, prema dostupnim podacima, odnosila na istovremeno povećanje cijena samih paketa, a ne samo minimalnog iznosa dopune u jednom kanalu prepaid usluge. Takođe, kako je sprska Komisija utvrdila, istovremena povećanja nisu bila istovjetna ni u nominalnom ni u procentualnom iznosu. Osim toga, srpska komisija je, prema izjavama njenih zvaničnika, prilikom ocjene da li da otvori ispitni postupak, analizirala kako su se operateri istorijski ponašali po pitanju povećanja cijena pa je na osnovu toga zaključila da nema dovoljno osnova za sumnju da je tajming poskupljenja rezultat dogovora. U svakom slučaju, u onim postupcima koje jeste vodila na temu usaglašene prakse učesnika na tržištu (konkretno, istovremena povećanja cijena na oligopolskom tržištu), srpska Komisija analizirala uzroke paralelnog postupanja konkurenata. Tako je u postupku protiv proizvođača duvanskih proizvoda obustavila istragu našavši da paralelno cjenovno ponašanje na visoko koncentrisanom tržištu distribucije duvanskih proizvoda nije rezultat dogovaranja, dok je u nedavno okončanom postupku protiv proizvođača kafe utvrdila da je postojala usaglašena praksa na osnovu dokaza o postojanju komunikacije i signaliziranja između konkurenata“, kaže Andrijašević i naglašava da iako treba uzeti u obzir to da Komisija u Srbiji ima značajno veće kapacitete nego crnogorska Agencija, određeni standardi kada je u pitanju dokazni postupak i pravna argumentacija moraju se zadovoljiti da bi se utvrdila ozbiljna povreda kakva je postojanje kartelnog sporazuma.

Agencije

Da pitanje našeg portala da li je segment pripejd dopune obuhvaćen regulativom ili nekim zakonom i ukoliko jeste da li mogu citirati tačku kojom je obuhvaćen segment prepaid dopune, iz EKIP-a su kazali da u okviru elektronskih komunikacija postoji tržište mobilne telefonije i to dio tzv. prepaid korisnika elektronskih komunikacionih usluga u Crnoj Gori te da se Zakon o elektronskim komunikacijama, podzakonska akta koja egzistiraju na osnovu toga zakona i svi drugi pozitivni zakonski propisi koji se odnose na elektronske komunikacije odnose na sve segmente tržišta elektronskih komunikacija.

Iz EKIP-a nisu precizirali šta je konkretno bio osnov za pokretanje prekršajnog postupka protiv kompanija One, Crnogorski Telekom i MTEL osim činjenice da su sva tri operatera korigovali cijenu minimalne dopune, već ponovili činjenu da je Agencija za elektronske komunikacija i poštansku djelantost, Agenciji za zaštitu konkurencije uputila 11.03.2024. uputila Inicijativu za ispitivanje povrede konkurencije zahtijevajući da ova agencija po osnovu evidentnog sinhronizovanog djelovanja operatora elektronskih komunikacija, u skladu sa svojim nadležnostima, ispita eventualnu povredu konkurencije ističući tri slučaja sinhronizacije operatora. AZZK je na osnovu ove inicijative, što je javnost saznala iz medija, pokrenula ispitni postupak u odnosu na operatore, radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma, samo na tržištu pružanja prepaid usluga na teritoriji Crne Gore,  u smislu čl. 8 stav 1 tačka 1  Zakona o zaštiti konkurencije (»Sl. list CG«, br.44/12, 13/18 i 145/21) i pozvala sva lica koja raspolažu podacima, ispravama ili drugim relevantnim informacijama koje mogu biti od značaja za utvrđivanje činjeničnog stanja u navedenom postupku, da iste dostave Agenciji za zaštitu konkurencije.

Iz AZZK-a su nam sa druge strane kazali da Zakonom o zaštiti konkurencije nijesu definisane pojedinačni proizvodi ili usluge sa određenog tržišta, stoga prepaid dopuna nije određena posebnom regulativom iz oblasti zaštite konkurencije.

“U konkretnom predmetu radi se o povredi pravila konkurencije na određenom tržištu (telekomunikacije)”, naveli su iz AZZK.

Operateri ostali pri svome

One: Odluka AZZK nije zasnovana na konkretnim dokazima

Iz kompanije One ponovili su kako smatraju da odluka AZZK nije zasnovana na konkretnim dokazima, već na pretpostavkama koje nisu utemeljene na činjenicama i pravnim standardima te da kao dio renomirane 4iG Grupe iz Mađarske, koja posluje u skladu sa evropskim principima poslovanja, kompanija One dosljedno primjenjuje nultu toleranciju prema nezakonitim praksama i strogo poštuje sve zakone o zaštiti konkurencije.

“Naš stav je čvrst i jasan – nikakvog dogovora niti sporazuma između operatora nije bilo. Agencija nije pružila nijedan konkretan dokaz o postojanju komunikacije između kompanija koji bi ukazivao na kartelsko ponašanje. Odluke poput ove, koje se zasnivaju na pretpostavkama, a ne na jasnim i čvrstim dokazima, imaju potencijal da naruše stabilnost tržišta i ugroze povjerenje u ključni sektor crnogorske ekonomije”, naveli su iz One.

Kada je riječ o promjeni minimalnog iznosa za prepaid dopune, kako su kazali, važno je naglasiti da nije došlo do povećanja cijena prepaid paketa, već samo do prilagođavanja minimalnog iznosa za dopunu. Ovakve odluke se donose nezavisno, u skladu sa specifičnostima tržišta i sezonskim karakterom potražnje, koji je posebno izražen u ljetnjim mjesecima.

“Pored toga, činjenica da je postupak pokrenut na inicijativu Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), koja ima ključnu regulatornu ulogu u sektoru, predstavlja presedan. Smatramo da je zadatak regulatornih tijela da kroz saradnju i dijalog doprinesu stabilnosti i razvoju tržišta, a ne da svojim inicijativama unose nesigurnost, ne samo za kompanije koje posluju u skladu sa zakonodavstvom naše zemlje, već i za širi ekonomski kontekst Crne Gore. Ovo bi, na kraju, moglo negativno uticati na buduće investicije. Telekomunikacione kompanije su kroz kontinuirana ulaganja u infrastrukturu i inovacije značajno doprinijele razvoju Crne Gore, sa ukupnim ulaganjima od više od 730 miliona eura u posljednjih deset godina. Samo u 2023. godini, investicije u sektor elektronskih komunikacija iznosile su 76 miliona eura, čime je nastavljen trend rasta i modernizacije infrastrukture. S obzirom na to, s velikim očekivanjima gledamo na mogućnost poboljšane saradnje industrije sa novim Savjetom EKIP-a i novom izvršnom direktoricom, koji bi mogli doprinijeti jačanju stabilnosti sektora i stvaranju povoljnijeg okvira za dalji rast i privlačenje novih investicija”, naveli su iz kompanije i dodali da iako smatraju da je odluka Agencije za zaštitu konkurencije neosnovana i pravno neutemeljena, postupili su u skladu s njom, potvrđujući time svoju odgovornost prema zakonima i institucijama ove države.

Crnogorski Telekom: Na sudu ćemo dokazati da je Agencija za zaštitu konkurencije pogriješila

Iz Crnogorskog Telekoma ponovili su za naš portal svoj raniji stav da EU, ali i domaća reguativa detaljno propisuju način vođenja postupka, u okviru koje AZZK nije sprovela elementarne radnje u dijelu prikupljanja dokaza, niti je sprovela bilo kakvu analizu, i time pružila legitimitet zaključku izvedenom u Rješenju.

“Naime, Crnogorski Telekom je obavijestio korisnike da je od 1. 4. 2024. minimalna dopuna pripejd računa na trafikama i u prodavnicama 5 eura, umjesto nekadašnjih 4 eura, uz dodatak da minimalna dopuna preko Telekom kanala ostaje 4 eura (www.telekom.me, Telekom ME aplikacija, Extra TV portal, postpejd2pripejd, automat za plaćanje u Telekom prodavnicama). U tekstu Rješenja se navedena, prilično jasna formulacija, potpuno pogrešno interpretira, u smislu uslovljavanja korisnika u dijelu pristupa pripejd uslugama minimalnom dopunom od 5 eura, što nije tačno, imajući u vidu alternativne kanale sa povoljnijim uslovima po korisnike”, kazali sun am iz kompanije.

Iz kompanije su saopštili da uz obimnu priloženu dokumentaciju, gdje se detaljno pojašnjava ekonomska logika, kao i višegodišnji plan kompanije u dijelu definisanja limita za pripejd dopune za navedena prodajna mjesta, u Rješenju se konstatuje da „isti ne predstavljaju dokaze ili činjenice od važnosti“, što je slučaj bez presedana, imajući u vidu postupanje relevantnih institucija u EU koje su zadužene za zaštitu konkurencije, uključujući i prethodne postupke vođene pred agencijama za zaštitu konkurencije u okruženju, a takođe i pred AZZK u Crnoj Gori, u ovakvim i sličnim predmetima.

“Zapravo jedini dokaz koji se navodi u Rješenju jeste datum prijema obavještenja prema Agenciji za elektronske komunikacije za navedenu poslovnu odluku, uz ignorisanje svih iznijetih argumenata od strane Crnogorskog Telekoma, ne upuštajući se u ocjenu istih, jer to očigledno nije „zanimljiv sadržaj“ za konferenciju za medije, što tumačimo kao površan pristup, koji je u ovom slučaju doveden do maksimuma”, kazali sui z Telekoma i još jednom ponovili da će sudskim putem pozvati na odgovornost, uz uključivanje relevantnih međunarodnih adresa, uključujući i odgovornost za reputacionu štetu, zbog komunikacije navodnog „kartelskog dogovora“, što je zaključak AZZK-a, a da se prethodno nije sačekao epilog eventualnih sudskih postupaka.

MTEL: Rješenje AZZK nije utemeljeno na činjenicama

Kompanija MTEL, od samog osnivanja i u svim oblastima, poslovala je strogo u skladu sa relevantnim zakonima, što će i nastaviti, te tvrdimo da je Rješenje Agencije za zaštitu konkurencije (AZZK) nije utemeljeno na činjenicama, saopšteno je iz MTEL.

Iz kompanije su saopštili da su kao lider u oblasti telekomunikacija, obavezni zaštite svoj poslovni ugled i kredibilitet kompanije te da će iz tog razloga iskoristiti pravna sredstva da dokažu da je njihvo poslovanje u skladu sa zakonom

Iz te kompanije su kazali da su od 2007. godine kada su krenuli sa pružanjem telekomunikacionih usluga do danas, poslovali u skladu sa svim relevantnim zakonima, poštujući regulatorne okvire, vodeći računa o korisnicima i njihovom korisničkom iskustvu.

“MTEL je svjestan značaja zaštite konkurencije za razvoj tržišta i zaštitu interesa i prava potrošača/korisnika naših usluga, te je u svom poslovanju u potpunosti posvećen poštovanju propisa iz oblasti zaštite konkurencije koji obezbeđuju zakonitu, poštenu i etičku tržišnu utakmicu”, naveli sui z kompanije.

Ostaje da se vidi kako će nadležni sudovi i institucije tumačiti ovu odluku Agencije za zaštitu konkurencije. Da li će se potvrditi stav AZZK-a i uspostaviti presedan za slične slučajeve u budućnosti, ili će telekomunikacione kompanije dokazati svoje tvrdnje o zakonitosti poslovanja? Ishod ovog procesa mogao bi značajno uticati na pravni okvir i stabilnost tržišta u Crnoj Gori, ali i šire u regionu.