Prilikom davanja kredita državama inostrane i domaće banke ne traže kolateral kao pokriće za sumu koju pozajmljuju. Bankari tvrde da je to zbog toga što su Vlade najzahvalniji dužnici i što krediti koji se njima daju spadaju u kategoriju pozajmica bez rizika. Međutim, u vremenu kada mnoge države bankrotiraju ili su pred bankrotom, a Crna Gora bilježi konstantan deficit u budžetu, pitanje je da li su državni krediti toliko sigurni.
– Najveći rizik prilikom davanja kredita vladama je bankrot – kazao je „Danu” direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović i dodao da nije uobičajeno da banke traže kolateral država prilikom davanja kredita.
– Svaka vrsta plasmana ima kategorije rizika. Državni krediti spadaju u kategoriju onih bez rizika, ali na bankama je da to utvrde prilikom sklapanja ugovora o pozajmici. Kreditni rejting država utvrđuju agencije Standard i Purs i Mudis – objasnio je Zaimović i dodao da se banke od država mogu naplatiti prinudnom naplatom preko suda ili blokadom računa.
– Dakle banke se od države jedino ne mogu naplatiti u slučaju bankrota – naveo je Zaimović.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Ekonomski analitičar Siniša Lekić smatra da bi banke trebalo odgovornije da obezbjeđuju kredite koje daju Crnoj Gori.
– Državni bankrot nije kategorija koja je geografski daleko od nas, što vidimo na primjerima Grčke i Španije. Vlada je ove godine prošla neslavno sa 103 miliona koje je platila za kredite Kombinata aluminijuma – rekao je Lekić i dodao da Vlada poslednjih godina nedostatak novca u budžetu nadoknađuje konstantnim zaduživanjem.
– Zabrinjavajuće je to što je zaduživanje postalo praksa, a ne neka vanredna mjera – istakao je Lekić.
Iz Ministarstva finansija „Danu” je rečeno da od banke zavisi da li će državi tražiti dodatna sredstva obezbijeđenja.
– Uobičajeno je da se države tretiraju kao najpouzdaniji i najkredibilniji dužnici, te se, u izuzetnim situacijama od države traži dodatno sredsto obezbjeđenja. Takođe, država može samoinicijativno ponuditi kolateral ako procijeni da bi cijena zaduživanja, u slučaju davanja zaloga, bila znatno niža u odnosu na cijenu bez obezbjeđenja – kazali su „Danu” iz ministarstva na čijem čelu je Radoje Žugić.
Izuzetna prilika po Crnu Goru je bila 2009. godine, kada je poslednji put tražen kolateral prilikom sklapanja ugovora o kreditu. Tada je Vlada za zaključenje ugovora sa Kredit Svis bankom dala u zalog zlatne rezerve 38.477 unci zlata.
– U pitanju su bila dva ugovora, jedan od 70 miliona eura i drugi do 35 miliona američkih dolara, od kojeg je povučeno 28,9 miliona dolara, dok su preostala sredstva otkazana – precizirali su iz ministarstva.
Prema njihovim riječima ugovori sa Kredit Svis bankom su zaključeni 2009. godine, kada je situacija na domaćem i međunarodnom tržištu kapitala bila izuzetno nepovoljna.
– Crna Gora u tom trenutku nije bila poznata investicionoj zajednici na međunarodnom finansijskom tržištu, jer je to bio prvi komercijalni aranžman – naveli su iz ministarstva.
Lani je sa Kredit Svisom zaključen kreditni aranžman od 150 miliona eura, od čega je oko 52 miliona eura iskorišćeno za refinansiranje postojećeg aranžmana, dok su preostala sredstava iskorištena za potrebe finansiranja budžeta.
– Sredstva aranžmana se otplaćuju do 2017. godine, nakon čega će se iznos aranžmana pokriven zlatom (30 miliona) jednokratno isplatiti – zaključili su iz ministarstva.
Reputacija se ne vraća
Direktor Hipotekarne banke je naveo da se crnogorska vlada trudi da vraća kredite na vrijeme, jer, ukoliko to ne budu radili, izgubiće reputaciju.
– Ako se jednom izgubi reputacija, gotovo je. Nikad se više neće povratiti. Zbog toga se naša vlada konstantno zadužuje za vraćanje kredita – rekao je Zaimović.
Prema njegovim riječima, dobro je dok god ima banaka koje su zainteresovane da kreditiraju Crnu Goru.
