Prije tačno trideset godina, prije polaska na posao na berzu u New Yorku, Peter Kenny napustio je svoj dom na Manhattanu i krenuo u obližnju crkvu Gospe od Pobjede kako bi se pomolio Sv. Judi Tadeju, rimokatoličkom svecu i zaštitniku u očajnim i izgubljenim slučajevima.
Razlog je bio pad berze poznat kao ‘Crni ponedjeljak‘, 19. listopada 1987. godine.
Kenny, sada glavni tržišni strateg u konsultantskoj kući Global Markets Advisory Group u New Yorku, upravo se u februaru te 1987. zaposlio na njujorškoj berzi. Bio je šokiran događajima koji su se odvijali prethodnog dana, najgoreg u trgovanju u američkoj istoriji.
“Mislim da niko nije bio spreman za ono što se zapravo dogodilo na tržištima u inostranstvu, što je dovelo do ‘krvoprolića’ u ponedjeljak”, prisjeća se danas Kenny.
Kad je bilo gotovo, indeks 30 američkih kompanija Dow Jones izgubio je 22,6 posto vrijednosti u jednom danu, što je jednako padu od oko 5.200 bodova u indeksu danas. Berzanski indeks S&P 500 na ‘Crni ponedjeljak’ potonuo je 20,5 posto, što je danas ekvivalent padu više od 520 bodova, dok je indeks Nasdaq skliznuo 11,4 posto, što je usporedivo padu od oko 750 bodova.
Te 1987. godine cijene dionica na američkim berzama rasle su tokom cijele godine, pri čemu je svaki od tri glavna američka indeksa dostigao rekordne vrijednosti krajem avgusta. No, septembar se pokazao kao tegoban mjesec, pri čemu je svaki indeks pao više od 2,0 posto, no nedovoljno za podizanje uzbune među ulagačima.
No, u oktobru se prodaja na tržištima kapitala u SAD-u pojačala. Indeksi Dow Jones i S&P 500 pali su više od 9,0 posto u nedjelji prije ‘Crnog ponedjeljka’.
Ujutro tog ponedjeljka 19. oktobra 1987. godine, Art Hogan, tada brokerski posrednik na Bostonskoj berzi, očekivao je mogući oporavak cijena dionica. Ništa ga nije moglo pripremiiti za ono što će ubrzo otkriti.
“Bilo je jasno u tom prvom satu … ovo će biti nešto najgore što smo vidjeli u našim životima”, prisjetio se Hogan, sada glavni tržišni strateg u finansijskoj kompaniji Wunderlich Securities u New Yorku.
