Od davnina ljudi su imali potrebu da pronađu odgovarajuće okruženje za preživljavanje, što znači da imaju urođenu svijest o okruženju i da traže sredinu sa određenim kvalitetima. Najprije se razvijao osjećaj bezbjednosti i sigurnosti, a potom i osjećaj ljepote, udubnosti, hedonizma.
Osim fizičke udobnosti, ljudi tragaju i za psihološkim aspektom komfora, što ugostitelji i trgovci, ali i poneki bolničari vrlo dobro znaju, te se trude da obezbijede adekvatnu atmosferu i količinu stimulansa, neophodnu za pozitivno iskustvo gosta, kupca, odnosno pacijenta. Tri primarne osobine koje ljudi očekuju su: sigurnost, komfor i zabava.
Ovo su neki od primjera kako okruženje može uticati na vas:
1. Sredina može da olakša ili oteža interakciju među ljudima. Na primjer, udobne stolice i obezbijeđena doza privatnosti mogu ohrabriti porodicu da posjeti pacijenta i duže ostane sa njim.
2. Sredina može uticati na ponašanje ljudi, kao i na motivaciju da se ponašaju na određen način. Na primjer, osoblje ugostiteljskog objekta koji nije najbolje uređen i ne poštuje principe o čistoći ili urednosti, neće imati motivaciju da stvari odlaže na propisno mjesto, da redovno čisti i da to radi besprekorno, da bude ljubazno i raspoloženo. Ponašanje osoblja, uzrokovano ambijentom u kojem rade, uticaće nepovoljno na ponašanje gostiju.
3. Okruženje može uticati na raspoloženje. Istraživanja pokazuju da jako osvjetljene sobe, bilo da je reijč o prirodnom ili veštačkom svijetlu, pomažu pri prevazilaženju depresije, uznemirenosti i hronične pospanosti.
Kako okruženje utiče na razvoj stresa?
Možda najvažnije za vaše zdravlje je redukcija stresa. Neurolog Candice Pert kaže da ono o čemu ljudi misle u datom trenutku, menja biohemiju organizma, s obzirom na to da su mozak i nervi, imuni i endokrini sistem u konstantnoj interakciji. Kao primjer, Pert navodi slučaj pacijenta u bolničkom okruženju koje je stresno, bučno i haotično. Ne samo da će uticati na osjećaj bespomoćnosti i zabrinutosti, već i na povećan krvni pritisak, ritam srca i napetost mišića. Osim toga, disbalans hormona izazvan emocionalnim stresom utiče na imuni sistem i sporije zarastanje rana.
Bolničko fizičko uređenje ugrožava zdravlje pacijenta
Kada je reč o proučavanju odnosa prostora i raspoloženja ljudi, istraživači sve češće koriste bolnička okruženja kao predmet studija, jer su ljudi u tim situacijima najosjetljiviji, a primorani su da ispoštuju kompletan protokol lečenja i boravka u zdravstvenim ustanovama. Ulrich i Zimming, autori projekta ’Uloga fizičkog okruženja u bolnicama 21. veka’, iz 2004, navode više od 600 kredibilnih istraživanja čiji rezultati pokazuju na koji način aspekti bolničkog uređenja utiču na zdravstvene ishode.
Ulrich i Zimming ističu da je uobičajen način uređenja bolnice projektovan da pospješi stres i doprinese nepovoljnom ishodu pacijenta, ali i radu osoblja. Zbog lošeg uređenja, medicinske sestre u većini bolnica provode mnogo vremena samo prikupljajući sredstva za njegu. Jedna studija je pokazala da medicinsko osoblje provede jednu trećinu vremena u hodanju. Oplemenjivanjem bolničkog okruženja, kao toplog i koliko je moguće prijatnog prostora, obezbjeđuju se i pogodniji uslovi za rad, što utiče na produktivnost osoblja.
Savjet: Trudite se da što više boravite u svijetlim prostorijama, koje imaju prozore sa pogledom na prirodu i odišu čistim, nezagađenim vazduhom. Provodite vrijeme sa prijatnim i pozitivnim ljudima, i probajte da okruženje što je više moguće prilagodite sopstvenim potrebama, ali tako da ne zanemarite druge. Birajte konforna mesta čiji je dizajn usklađen sa vašim ličnim ukusom.
