Ako polisa životnog osiguranja ne obezbjeđuje banci da u slučaju kašnjenja klijenta u otplati može naplatiti kredit, onda ona ne može na bazi takvog kolaterala odobriti gotovinski kredit sa rokom otplate dužim od osam godina. To je rečeno Pobjedi iz Centralne banke u odgovoru na pitanje da li će od januara polisa biti prihvatljivo obezbjeđenje za te kredite.
CBCG je nedavno donijela makroprudencione mjere na rok od dvije godine kojima se predviđa da banke od 1. januara prilikom odobravanja gotovinskih kredita građanima, čiji je rok otplate duži od osam godina, moraju zahtijevati njihovo potpuno obezbjeđenje kvalitetnim kolateralom. Predviđeno je da banke koje imaju visoku izloženost po osnovu gotovinskih kredita obezbjeđenje traže za rok duži od šest godina.
KOLATERAL
Iz CBCG su objasnili da polisa kao obezbjeđenje mora da ispunjava niz uslova.
“Kvalitetni kolateral, između ostalog, obuhvata i polise životnog osiguranja koje ispunjavaju uslove propisane odlukom, od kojih su najznačajniji: da je polisu izdalo društvo za osiguranje koje je predmet adekvatne supervizije, da je vinkulirana na banku koja je odobrila kredit i da ima otkupnu vrijednost kojom se obezbjeđuje da u slučaju kašnjenja u otplati banka može naplatiti svoje potraživanje iz otkupne vrijednosti polise, što je definisano ugovorom o osiguranju”, objasnili su iz Centralne banke i podsjećaju da je kvalitetan kolateral propisan odlukom CBCG kojim se uređuje adekvatnost kapitala banaka, a koji banke mogu da koriste za umanjenje kapitalnih zahtjeva.
Iz Udruženja banaka Pobjedi su kazali da će polise biti prihvatljive pod određenim uslovom za duže plasmane i veće iznose.
“Polise osiguranja naravno da će biti prihvatljive, pri čemu se za vremenski duže periode, što podrazumijeva i veće iznose pilasmana, uvode limiti za banke koje su po evaluaciji regulatora suviše izložene. Pored dosadašnjih obezbjeđenja za gotovinske ili nenamjenske kredite banke će morati da ojačaju plasmane kolateralima tražioca kredita”, kaže generalni sekretar Udruženja banaka mr Bratislav Pejaković.
Pojašnjavajući najnoviju odluku CBCG, on kaže da će od januara prilikom odobravanjagotovinskih kredita fizičkim licima, čiji je rok otplate duži od osam godina, banke morati zahtijevati kvalitetan kolateral fiduciju ili hipoteku na nepokretnostima, zalog na pokretnim stvarima, garancije/kontragarancije i druge instrumente kreditne zaštite koji se mogu koristiti za ublažavanje kreditnog rizika.
GRAĐANI
Pejaković kaže da građani neće biti pogođeni ovom mjerom.
“Osim gotovinskih svaka banka ima namjenske kredite koji u potpunosti mogu ispuniti konkretne potrebe građanai imaju pogodnije kamatne stope, ali su gotovinski atraktivni zbogbrže obrade ili preuzimanja većeg rizika banaka koji ne uzimaju hipoteke za njih”, kaže Pejaković i dodaje da je CBCG izašla u susret Udruženju banaka, koje je smatralo da za ovu odluku nijesu postojali razlozi hitnosti.
“Sagledavanjem ukupne situacije u sistemu koji je povoljan i stabilan, čak i kada se uporedi sa regionom u segmentu gotovinskih kredita, na Udruženju je bio stav daje hitnost u uvođenju ove mjere bila nepotrebna. Regulator je izašao u susret tako da se prvobitno predviđen rok usklađivanja pomjerio za 1. januar2020. godine”, objašnjava Pejaković.
Nema podataka o broju
Iz CBCG su kazali da nemaju podatke o ukupnom broju i iznosu kredita obezbijedenih polisama osiguranja. I u Udruženju banaka kažu daje to teško procijeniti.
“Ali svaki dugoročniji plasman je preporučljivo osigurati. Polazište odluke je podatak da su se od drugog kvartala 2014. do drugog kvartala 2019. gotovinski krediti udvostručili, tačnlje porasli 95 odsto na 672 miliona eura, gdje su ukupni krediti stanovništva 13 milijarde”, pojašnjava Bratislav Pejaković.
