Ministarstvo održivog razvoja i turizma objavilo je Lokalnu studiju lokacije prevođenja dijela voda rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano. Studija se nalazi na javnoj raspravi do 22. novembra, do kada zainteresovana javnost može slati predloge, sugestije i podatke. Najveći ekološki izazov tokom realizacije projekta biće izgradnja brane za zahvatanje vode jer se mora zaštititi riječna fauna.
Realizacijom ovog velikog projekta, vrijednog više od 20 miliona eura, značajno će se poboljšati proizvodne perfomanse hidroelektrane “Perućica”, a čitava investicija mogla bi, u slučaju povoljnih hidroloških prilika, da se isplati za sedam godina.
Građevinski radovi većeg obima trebalo je da počnu sredinom prošle godine, ali je projekat zastao zbog protivljenja dijela NVO sektora i dijela lokalnog stanovništa koji gravitiraju prema tom području. Portal Analitika,objavljuje ključne djelove Lokalne studije, kako bi se otklonile nedoumice vezane za ovaj veliki projekat.
Zašto prevođenje
Hidroelektrana “Perućica” puštena je u pogon 1960. godine, dok je današnju fazu izgrađenosti dostigla 1976. godine. Rad tog energetskog objekta zasniva na korišćenju vodnog potencijala vodotoka u slivu Gornje Zete i visinske razlike od preko 500 metara između Nikšićkog polja i Bjelopavlićke ravnice.
“U današnjim uslovima nije moguće u potpunosti iskoristiti ove pogodnosti obilja raspoloživih voda i izvanredan energetski pad uslijed veoma složenih geoloških uslova i nedostatka akumulacionog prostora za izravnavanje proticaja”, navode autori Lokalne studije.
U cilju rješavanja ovog problema, urađene su do 1968. godine studije i projektna dokumentacija za spajanje akumulacija Krupac i Slano i prevođenja dijela voda rijeke Zete u akumulaciju Krupac, ali nikada projekat nije realizovan.
Tehničko rješenje kojim će se spojiti rijeka Zeta s obje akumulacije, o kojem će više biti riječi u nastavku teksta, znatno će smanjiti gubitke vode u dovodnom sistemu HE “Perućice”.
Dva tunela, brana, nasipi
Prostorni položaj rijeke Zete, akumulacija Krupac i Slano omogućuje da se sa dva relativno kratka tunela, rijeka Zeta spoji sa obje akumulacje. Tačnije, biće izgrađeni tuneli Zeta – Krupac i Krupac – Slano.
Na taj način se može dio toka rijeke Zete prebaciti u akumulacije i postići djelimično izravnjanje toka rijeke Zete u akumulacijama.
Tehničko rješenje za projekat uvođenja rijeke Zete u akumulaciju Krupac obuhvata branu na rijeci Zeti sa zaštitnim nasipima uzvodno od brane, zahvat i dovodni kanal od rijeke Zete do ulaznog portala tunela, tunel do akumulacije Krupac i odvodni kanal od izlaznog portala tunela do akumulacije Krupac.
Usporna građevina predviđena je na rijeci Zeti oko 500 metara nizvodno od sastava rijeke Sušice i potoka Rastovac. Predviđena je betonska gravitaciona brana visine oko šest metara i dužine oko 120 metara.
Zaštitni nasipi predviđeni su duž obale rijeke Zete i dijelom duž obala rijeke Sušice i potoka Rastovac. Izabran je poprečni presjek nasipa od kamenog nabačaja u cementnom malteru sa uzvodnim glinenim ekranom.
“Zahvatna građevina na rijeci Zeti predviđena je na desnoj obali rijeke Zete. Betonska konstrukcija zahvata povezana sa desne strane zahvata zaštitnim nasipom na desnoj obali, a sa lijeve strane gravitacionom betonskom branom”, piše u Studiji.
Izvor: Portal Analitika
