Njemačka, čiji je automobilski sektor dugo bio srce njene industrije i temelj ekonomske stabilnosti, suočava se s velikim izazovima. Najveći i najvažniji proizvođač automobila u zemlji, Volkswagen, prolazi kroz teška vremena, suočen sa padom potražnje, konkurencijom kineskih brendova te internim problemima poput visoke cijene rada i složene organizacione strukture.
Smanjena potražnja za automobilima i pritisak konkurencije, posebno iz Kine, doveli su Volkswagen do razmatranja drastičnih mjera, uključujući otpuštanje radnika i zatvaranje fabrika. Ova odluka, iako još nije zvanično potvrđena, dolazi nakon godina uspješne prodaje i rasta. Volkswagen, kao druga najveća automobilska kompanija na svijetu, poslije japanske Toyote, sada se suočava s ozbiljnim izazovima u pokušaju povratka na put profitabilnosti.
Carsten Brzeski, glavni ekonomista ING-a Njemačka, upozorava da su Volkswagenovi problemi simbol šire krize u njemačkoj industriji. “Činjenica da Volkswagen više ne isključuje mogućnost zatvaranja fabrika i prisilnih otpuštanja pokazuje koliko je njemačka industrija sada u krizi,” ističe Brzeski.
Naime, problemi s kojima se kompanija suočava — visoki troškovi rada, zastarjela organizaciona struktura i kašnjenje u prihvatanju tehnoloških inovacija — odražavaju šire izazove njemačkog industrijskog sektora. Ovi problemi ne pogađaju samo Volkswagen, već i druge njemačke industrijske gigante, koji su do sada bili simboli stabilnosti i uspjeha.
Njemačka ekonomija suočava se s ozbiljnim padom. U 2024. godini vlada očekuje smanjenje BDP-a od 0,2 posto, što je značajan pad u poređenju s ranije predviđenim rastom od 0,3 posto. Razlog za ovo smanjenje prvenstveno leži u industrijskom sektoru, koji se nije oporavio od šokova izazvanih pandemijom koronavirusa i ruskom invazijom na Ukrajinu.
Automobilska industrija, koja zapošljava više od 773.000 ljudi u Njemačkoj, posebno je pogođena. Volkswagen je dugo bio predvodnik te industrije, ali sada se suočava s velikim izazovima, što ima značajan uticaj na cjelokupnu ekonomiju. Pad potražnje za automobilima, visoki troškovi proizvodnje i slaba potražnja za električnim vozilima samo su neki od faktora koji doprinose problemima njemačkog automobilskog diva, piše New York Times.
Mnogi ekonomisti tvrde da su problemi s kojima se danas suočava Njemačka, a samim tim i Volkswagen, posljedica propuštenih prilika tokom onoga što neki nazivaju “zlatnim desetljećem”. Nakon globalne finansijske krize 2008. godine, njemačka ekonomija je doživjela značajan rast, uz povećanje proizvodnje od 14 posto. Međutim, umjesto da iskoristi te godine uspjeha za ulaganje u digitalizaciju, zelenu tranziciju i javnu infrastrukturu, Njemačka je odlučila da uvede politiku uravnoteženog budžeta, ograničavajući time mogućnosti za ulaganja u budućnost. To su godine u kojima je na vlasti bila Angela Merkel.
Jens Südekum, ekonomista sa Univerziteta Heinrich Heine u Diseldorfu, ističe: “Njemačka je tada bila previše uspješna, a ljudi su postali samozadovoljni, misleći da će taj uspjeh zauvijek trajati. Sada znamo da to jednostavno nije slučaj.”
Ova samozadovoljnost je posebno vidljiva u automobilskoj industriji. Volkswagen, koji je tokom 1990-ih prodavao milione automobila sa motorima s unutrašnjim sagorijevanjem u Kini i Evropi, nije ozbiljno shvatio rast kineskih konkurenata poput BYD-a, Geelyja i NIO-a, koji su se fokusirali na razvoj električnih i hibridnih vozila. Nedostatak dugoročnog planiranja sada dolazi na naplatu jer kineske kompanije preuzimaju sve veći dio tržišta, naročito u segmentu električnih automobila.
IG Metall, sindikat koji predstavlja 120.000 radnika Volkswagena u Njemačkoj, aktivno se bori protiv planiranih otpuštanja i zatvaranja fabrika. U septembru su hiljade radnika protestovale ispred palate Hanover, tražeći povećanje plata od sedam posto i upozoravajući da “rezovi nisu budući koncept.”
Predstavnici Volkswagena, s druge strane, upozoravaju na visoke troškove rada u Njemačkoj i velike beneficije u kojima uživaju radnici, poput 36 dana godišnjeg odmora. Arne Meiswinkel, šef ljudskih resursa u Volkswagenu, naglašava: “Možemo zadržati vodeću poziciju i dugoročno osigurati radna mjesta samo ako poslujemo ekonomičnije.”
Dodatni problem za Volkswagen predstavlja sve veća kineska konkurencija, naročito u segmentu električnih vozila. Kineski proizvođači, potpomognuti državnim subvencijama, uspješno preuzimaju tržišni udio u Evropi, što je podstaklo Evropsku uniju da poveća carine na kineska električna vozila. Ova odluka, koja bi trebala izjednačiti uslove za evropske proizvođače, naišla je na otpor Volkswagena i njemačke vlade zbog bojazni od moguće odmazde Kine, jednog od najvećih tržišta za njemačke automobile.
